2001: Odiseja u svemiru | |
---|---|
![]() Originalni poster filma | |
Izvorni naslov | 2001: A Space Odyssey |
Režiser | Stanley Kubrick |
Producent | Stanley Kubrick |
Scenarist(i) | Stanley Kubrick Arthur C. Clarke |
Uloge | Keir Dullea Gary Lockwood |
Muzika |
|
Kinematografija | Geoffrey Unsworth |
Montaža | Ray Lovejoy |
Produkcija | Metro-Goldwyn-Mayer |
Distributer |
|
Premijera | 2. april 1968. |
Trajanje | 161 minuta |
Zemlja | SAD UK |
Jezik | engleski |
Budžet | 10,5 miliona $[1][2] |
Zarada | 138 miliona $[3] |
Nasljednik | 2010: The Year We Make Contact ![]() |
2001: Odiseja u svemiru (engleski: 2001: A Space Odyssey) jest epski film snimljen 1968. u žanru naučne fantastike koji je producirao i režirao Stanley Kubrick. Scenarij su zajednički napisali Kubrick i Arthur C. Clarke, a djelomično je inspiriran Clarkeovom kratkom pričom "Stražar". Clarke je u isto vrijeme pisao istoimeni roman, objavljen ubrzo nakon što je film pušten na prikazivanje u kinima. Film prati putovanje na Jupiter s računarom HAL-om 9000 nakon otkrića tajanstvenog crnog monolita koji utječe na ljudsku evoluciju. Film se bavi temama egzistencijalizma, ljudske evolucije, tehnologije, vještačke inteligencije i vanzemaljskog života. Poznat je po naučno preciznom prikazu svemirskih letova, pionirskim specijalnim efektima i dvosmislenim snimcima. U filmu su se koristili zvučni efekti i minimalan dijalog umjesto tradicionalnih narativnih tehnika; filmska muzika sastoji se od djela klasične muzike, kao što su Na lijepom plavom Dunavu, Johanna Straussa mlađeg i Tako je govorio Zaratustra, Johanna Straussa starijeg.
Finansirana i distribuirana od američkog studija Metro Goldwyn-Mayera[4][5], 2001: Odiseja u svemiru snimljena je i montirana gotovo u potpunosti u Engleskoj, koristeći studijske objekte MGM-a, koji su bili podružnica britanskog MGM-a i u Shepperton Studiosu, uglavnom zbog dostupnosti mnogo veće zvučne scene nego što je u to doba postojala u SAD-u. Produkcija je imala dodatni ugovor s Kubrickovom producentskom kućom i vodilo se računa o tome da film bude dovoljno britanski kako bi se kvalificirao za subvencije iz fonda Eady Levy.[4]:98 Nakon što je već snimio dva filma u Engleskoj, Kubrick se tokom snimanja odlučio trajno nastaniti tamo.
Iako je u početku doživjela različite reakcije kritike i publike, Odiseja u svemiru stekla je kultni status i polahko je doživjela status američkog filma s najvećom zaradom tokom 1968. Nominirana je za četiri Oscara, a osvojila je onaj za najbolje vizualne efekte. Danas ovaj film kritičari i filmaši smatraju jednim od najvećih i najutjecajnijih filmova ikad snimljenih. Kongresna biblioteka ga je 1991. proglasila "kulturno, historijski, i estetski značajnim" i izabran je za čuvanje u Nacionalnom filmskom registru.[6] Prema anketama iz 2002. i 2012. magazin Sight & Sound rangirao je 2001: Odiseju u svemiru kao šesti od deset najboljih filmova svih vremena; također je podijelio drugo mjesto u anketi među režiserima od strane istog magazina.[7][8] U 2010. godini izabran je za najveći film svih vremena od strane magazina Moving Arts Film Journal.[9] Godine 1984. nastavak filma režirao je Peter Hyams, a objavljen je pod nazivom 2010: Godina kad smo uspostavili kontakt.