Akademija (starogrčki: Ἀκαδημία ) je ustanova srednjeg ili tercijarnog visokog obrazovanja (i općenito istraživačko ili počasno članstvo). Naziv vodi porijeklo od Platonove škole filozofije, osnovane oko 385. p. n. e, u Akademiji, svetilištu Atene, boginje mudrosti, sjeverno od Atine u Grčkoj.
Kraljevska španska akademija definiše akademiju kao naučno, književno ili umjetničko društvo osnovano s javnim ovlaštenjima kao nastavnu ustanovu, javnu ili privatnu, profesionalne, umjetničke, tehničke ili jednostavno praktične prirode.[1]
Akadenija kao pojam može označavati asocijaciju naučnika koji se bave istraživanjima na polju prirodnih nauka, filozofije i umjetnosti. Na akademijama se studira, istražuje a može se postati i njihov počasni član.
Akademik je osoba koja radi kao istraživač (često i kao predavač) u visokim obrazovnim institucijama. Akademici su isključivo magistri ili doktori.
Neki sociolozi su odredili podjelu akademija na četiri historijska tipa: antička akademija, rana akademija, akademsko društvo i savremeni univerzitet.
Postoje barem dva modela akademija: evropski model koji se razvijao od antičkih vremena te onaj u Sjedinjenim Američkim Državama sa začecima u XVIII stoljeću.
Akademije su obično strukturirane prema akademskim disciplinama odnosno naučnim poljima koja izučavaju. Kroz vrijeme, discipline su se mijenjale i njihov broj se povećavao specijaliziranjem, odnosno, istraživanjem sve užih polja.