Bengalski jezik

Bengalski jezik (Bangga Bhasa) je indoarijski jezik Južne Azije koji se razvio iz Sanskrta, Palija i prakritskog jezika. Ponekad se za njega, pod uticajem engleskog, koristi izraz Bengali, dok se on sam naziva Bangla jezikom. Sa otprilike 234 miliona izvornih govornika i još 39 miliona kao govornika drugog jezika od 2017. godine, bengalski je šesti najgovorniji maternji jezik i sedmi jezik po broju govornika po ukupnom broju govornika u svijetu.^[1][2] Bengalski je peti najzastupljeniji indoevropski jezik.

Bengalski je službeni, nacionalni i najrasprostranjeniji jezik Bangladeša,^[3][4][5] sa 98% Bangladešana koji koristi bengalski kao svoj prvi jezik.^[6][7] Drugi je po rasprostranjenosti od 22 jezika Indije, i službeni je jezik država Zapadni Bengal i Tripura i regije Barak doline u državi Assam. To je ujedno i drugi službeni jezik indijske države Jharkhand od septembra 2011.^[8] Najrasprostranjeniji je jezik na Andamanskim i Nikobarskim ostrvima u Bengalskom zalivu,^[9] a govori ga značajna populacija u drugim državama uključujući Bihar, Arunachal Pradesh, Delhi, Chhattisgarh, Meghalayu, Mizoram, Nagaland, Odishu i Uttarakhand .^[10] Bengalskim jezikom govore i bengalske dijaspore (Bangladeška dijaspora i Indijanci Bengalci) u Evropi, Sjedinjenim Državama, Bliskom istoku i drugim zemljama.^[11]

Bengalski se razvijao više od 1300 godina. Bengalska književnost, sa svojom milenijum starom književnom historijom, bila je razvijena tokom bengalske renesanse i jedna je od najplodnijih i najraznovrsnijih književnih tradicija u Aziji. Pokret za bengalski jezik od 1948. do 1956. koji je zahtijevao da bengalski bude službeni jezik Pakistana podstakao je bengalski nacionalizam u istočnom Bengalu što je dovelo do pojave Bangladeša 1971. godine. UNESCO je 1999. priznao 21. februar kao Međunarodni dan maternjeg jezika u znak priznanja pokreta jezika.^[12][13]

Ovisno o tome da li se hindi i urdu smatraju jednim jezikom, bengalski jezik predstavlja četvrti ili peti jezik na svijetu.

Bangla jezik je svoju renesansu doživio u 19. i 20. vijeku, tako da je poet i filozof Rabindranath Tagore koji je napisao mističnu poemu "Gitandžali", prvi Indijac koji je dobio Nobelovu nagradu za književnost, pisao upravo na tom jeziku.^[14]

1. ^ "The World Factbook". www.cia.gov (jezik: engleski). Central Intelligence Agency. Pristupljeno 21. 2. 2018.
2. ^ "Summary by language size". Ethnologue (jezik: engleski). 2019. Arhivirano s originala, 24. 4. 2019. Pristupljeno 21. 2. 2019.
3. ^ "Bangla Bhasha Procholon Ain, 1987" বাংলা ভাষা প্রচলন আইন, ১৯৮৭ [Bengali Language Implementation Act, 1987] (PDF). Bangladesh Code বাংলাদেশ কোড (jezik: Bengali). 27 (Online izd.). Dhaka: Ministry of Law, Justice and Parliamentary Affairs, Bangladesh. Arhivirano s originala (PDF), 5. 7. 2016. Pristupljeno 23. 5. 2019.
4. ^ "Bangla Language". Banglapedia. Arhivirano s originala, 6. 7. 2015. Pristupljeno 12. 9. 2018.
5. ^ "The Constitution of the People's Republic of Bangladesh". Ministry of Law, Justice and Parliamentary Affairs. Pristupljeno 23. 5. 2019.
6. ^ "National Languages Of Bangladesh". einfon.com. 11. 6. 2017. Arhivirano s originala, 2. 8. 2017. Pristupljeno 12. 9. 2018.
7. ^ "5 Surprising Reasons the Bengali Language Is Important". 17. 8. 2017. Arhivirano s originala, 26. 6. 2018. Pristupljeno 10. 3. 2018.
8. ^ "Jharkhand gives second language status to Magahi, Angika, Bhojpuri, and Maithili". The Avenue Mail. 21. 3. 2018. Arhivirano s originala, 28. 3. 2019. Pristupljeno 30. 4. 2019.
9. ^ "50th Report of the Commissioner for Linguistic Minorities in India (July 2012 to June 2013)" (PDF). National Commission for Linguistic Minorities. 16. 7. 2014. Arhivirano s originala (PDF), 2. 1. 2018. Pristupljeno 20. 2. 2018.
10. ^ "50th Report of the Commissioner for Linguistic Minorities in India" (PDF). nclm.nic.in. Ministry of Minority Affairs. Arhivirano s originala (PDF), 8. 7. 2016. Pristupljeno 23. 5. 2019.
11. ^ "Bengali Language". www.britannica.com. Arhivirano s originala, 26. 6. 2018. Pristupljeno 12. 9. 2018.
12. ^ "Amendment to the Draft Programme and Budget for 2000–2001 (30 C/5)" (PDF). General Conference, 30th Session, Draft Resolution. UNESCO. 1999. Arhivirano (PDF) s originala, 21. 5. 2011. Pristupljeno 27. 5. 2008.
13. ^ "Resolution adopted by the 30th Session of UNESCO's General Conference (1999)". International Mother Language Day. UNESCO. Arhivirano s originala, 1. 6. 2008. Pristupljeno 27. 5. 2008.
14. ^ "Arhivirana kopija". Arhivirano s originala, 7. 7. 2011. Pristupljeno 29. 1. 2015.CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)