41°29′24″N 13°48′50″E / 41.49000°N 13.81389°E
Bitka za Monte Cassino | |||
---|---|---|---|
Drugi svjetski rat – Zimska linija (Italijanska kampanja) | |||
![]() Razrušeni grad Cassino nakon bitke | |||
Datum | 17. januar – 18. maj 1944. | ||
Lokacija | Monte Cassino | ||
Ishod | Pobjeda Saveznika[1][2] | ||
Sukobljene strane | |||
| |||
Komandanti | |||
| |||
Vojne jedinice | |||
| |||
Žrtve | |||
| |||
Bitka za Monte Cassino (poznata još kao Bitka za Rim i Bitka za Cassino) bila je serija od četiri napada Saveznika na Zimsku liniju u Italiji koju su držali Nijemci i Italijani. Cilj je bio proboj do Rima.
Početkom 1944. zapadna polovina Zimske linije bila je pod čvrstom rukom Nijemaca koji su kontrolirali doline rijeka Rapido, Liri i Garigliano, kao i neke od okolnih vrhova i grebenova. Ovi elementi sačinjavali su Gustavovu liniju. Monte Cassino, drevna opatija na vrhu brda, koju je 529. osnovao sv. Benedikt, dominirala je nad obližnjim gradom Cassinom i ulazima u doline Lirija i Rapida, ali Nijemci je nisu zauzeli. Ipak, postavili su vojnike na neke položaje na strmim padinama ispod zidina opatije.
Bojeći se da opatija čini dio njemačkih odbrambenih linija, prvenstveno kao mjesto za izviđanje, Saveznici su je odlučili bombardirati 15. februara, pa su američki bombarderi bacili 1.400 tona bombi na nju.[6] Ruine koje su ostale nakon bombardiranja sada su nudile još bolju zaštitu od zračnih i artiljerijskih napada, pa su njemački padobranci dva dana poslije zauzeli položaje u ruševinama opatije. Između 17. januara i 18. maja Saveznici su četiri puta napali Monte Cassino i Gustavovu liniju, a u posljednjem napadu učestvovalo je 20 divizija na liniji dužine 32 km. Njemački branioci konačno su potisnuti s njihovih položaja, ali po veoma skupoj cijeni.[7]