.svg)
Bosanski ljiljan ili zlatni ljiljan kao simbol u Bosni i Hercegovini počeo se upotrebljavati u srednjem vijeku. Prisutan je na novcu, pečatima, zastavama, grbovima plemićkih dinastija, stećcima, raznim ukrasnim predmetima itd. Posebno je postao popularan kada je Bosna bila najmoćnija država na Balkanu i kada je njom vladao kralj Tvrtko I Kotromanić. Dinastija Kotromanića je za simbol uzela bosanski ljiljan, najčešće zvan zlatni ljiljan.[1]
Prema nekim izvorima ljiljan potiče iz Ugarskog-anžuvijskog kraljevsta. Ipak ta teza je manje vjerovatna pošto je Kralj Tvrtko I Kotromanić imao nesuglasice sa Anžuvijskim kraljevstvom u početku svoje vladavine, zbog namjere Anžuvijskog kraljevstva da prisvoji Bosnu svom kraljevstvu.
Također postoji vjerovatnoća da je ljiljan uveden kao paralela patarenima Francuske koji su dijelili neka od osnovnih načela doktrine Crkve bosanske. Na ovaj način Tvrtko je namjeravao prikazati jedinstvo bosanskog naroda u okruženju rimokatoličke i bizantijske kulture. U svakom slučaju zlatni ljiljan se može smatrati autohtonim bosanskim simbolom, s obzirom da postoji i posebna vrsta ljiljana poznata pod nazivom Lilium bosniacum.
Grb zlatnih ljiljana stvoren od kraljevske porodice Kotromanić se sastoji od šest zlatnih ljiljana na plavoj podlozi sa bijelom lentom. Dolaskom Osmanlija na područje Balkana i padom dinastije Kotromanić i sam grb je izašao iz upotrebe.
- ^ Imamović, Enver. "TVRTKO I, KRALJ BOSNE" (jezik: engleski). journal zahtijeva
|journal=(pomoć)