Citoliza

Krvne ćelije u otopinama s različitim osmotskim pritiskom. Citoliza bi rezultirala slikom s krajnje desne strane.
Mikrografije osmotskog pritiska na crvena krvna zrnca
Ljudska bijela krvna zrnca (gornja desna) u vodi nabubre dok ne puknu (u ~ 14 sekundi)

Citoliza ili osmotska liza, nastaje kada se ćelija raspada zbog osmotske neravnoteže koja je uzrokovala difuziju viška vode u ćeliju. Voda može ući u ćeliju difuzijom kroz ćelijsku membranu ili kroz selektivne membranske kanale nazvane akvaporini, koji uveliko olakšavaju protok vode.[1] Javlja se u hipotoničnom okruženju, gdje se voda kreće u ćeliju putem osmoze i uzrokuje da se njen volumen povećava do tačke u kojoj volumen prelazi kapacitet membrane i ćelija pukne. Prisutnost ćelijskog zida sprečava da se membrana rasprsne, pa se citoliza događa samo kod životinja, uključujući i protozoa, u ćelijama koje nemaju ćelijske zidove. Obrnuti postupak je plazmoliza.

  1. ^ Alberts, Bruce (2014). Essential Cell Biology (4th izd.). New York, NY: Garland Science. str. 388. ISBN 978-0-8153-4454-4.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne