Daorsi (Daversi) su ilirsko pleme koje je živjelo u dolini rijeke Neretve, na području današnje Bosne i Hercegovine. Najstariji podatak o njima potiče iz oko 500. god. pne. Spominju se i u legendi o nastanku ilirskog imena i plemena, koju je Appian zabilježio oko 200. god. pne.[1]
Gustav Zippel smatra da su se Ardijejci sredinom 3. st. pne, s donje Neretve proširili i prema jugoistoku, te u svoju proširenu državu (kraljevstvo) uključili i Daorse, zajedno sa Plerejima, Dokleatima i Labeatima[2]
Tokom posljednjeg ilirskog rata sa Rimljanima 167. god, Daorsi su napustili Karavancija, Gencijeva polubrata, i prešli Rimljanima.[3] Nakon rata i propasti ilirskog kraljevstva, odlukom rimskog senata postali su slobodni i immunes (oslobođeni poreza). Tada su brojali XXV dekurija (oko 7 – 8 000 stanovnika).
Napad 156. god. pne na Daorse, tada još uvijek slobodnih Dalmata, koji su se nalazili u rimskoj provinciji Ilirik, bio je povod za Prvi dalmatski rat.[2]