Dijabetes melitus tip 1

Tip 1 šećerne bolesti (Diabetes mellitus tip 1) (Insulin-ovisni dijabetes)[1] (Mladalački diiabetes)[2]
Plavi krug, simbol dijabetesa.[3] Oblast: Endokrinologija Simptomi: Učestalo mokrenje, pojačana žeđ, pojačana glad, gubitak težine[4] Komplikacije: Dijabeteaka ketoacidoza, neketonska hiperosmolarna koma, slabo zacjeljivanje, kardiovaskularna bolest, oštećenje očiju[2][4] Početak: Relativno kratak vremenski period[1] Trajanje: Dugoročno[4] Uzroci: Tijelo ne proizvodi dovoljno insulina[4] Rizici: Porodična anamneza, celijakija[5] Dijagnoza: Šećer u krvi, A1C[5][6] Prevencija: Nepoznata[4] Tretman: Insulin, dijabetesna dijeta, vježba[1][2] Frekvencija: ~7,5% slučajeva šećerne bolesti[7]
Klasifikacija i vanjski resursi
ICD-10	E10
ICD-9	250.01
OMIM	222100
DiseasesDB	3649
MedlinePlus	000305
eMedicine	med/546
MeSH	D003922

Dijabetes tipa 1 (T1D), ranije poznat kao mladalački dijabetes, je autoimunska bolest koja nastaje kada Langerhansovi otočići (sadrže beta ćelije) u gušterači proizvode vrlo malo ili nimalo insulina.^[4] Insulin je hormon potreban ćelijama za korištenje šećera u krvi za proizvodnju energije i pomaže u regulaciji normalnog nivoa glukoze u krvotoku.^[2] Prije liječenja ovo u organizmu dovodi do visokog nivoa šećera u krvi.^[1] Uobičajeni simptomi ovog povišenog šećera u krvi su učestalo mokrenje, pojačana žeđ, pojačana glad, gubitak težine i druge ozbiljne komplikacije.^[4][8] Dodatni simptomi mogu uključivati zamagljen vid]], umor i sporo zacjeljivanje rana.^[2] Simptomi se obično razvijaju u kratkom vremenskom periodu, često nekoliko sedmica.^[1]

Uzrok dijabetesa tipa 1 je nepoznat,^[4] ali vjeruje se da uključuje kombinaciju genetičkih i okolišnih faktora.^[1] Osnovni mehanizam uključuje autoimunsko uništavanje beta-ćelija u gušterači, koje proizvode insulin .^[2] Nedavne studije sugeriraju da ovo autoimunsko uništavanje otočića može biti izazvano upornim enterovirusnim infekcijama.^[9] Dijabetes se dijagnosticira ispitivanjem nivoa šećera ili glikiranog hemoglobina (HbA1C) u krvi.^[5][6] Dijabetes tipa 1 se može razlikovati od tipa 2 testiranjem na prisustvo autoantitijela.^[5]

Ne postoji poznat način prevencije dijabetesa tipa 1.^[4] Za preživljavanje je potrebno liječenje insulinom.^[1] Insulinska terapija daje se obično injekcijom neposredno pod kožu, ali se može primijeniti i insulinskom pumpom.^[10] Dijabeteska dijeta i vježba su važni dijelovi upravljanja.^[2] Ako se ne liječi, dijabetes može uzrokovati mnoge komplikacije.^[4] Komplikacije relativno brzog početka uključuju dijabetesku ketoacidozu i neketonsku hiperosmolarnu komu.^[5] Dugoročne komplikacije obuhvataju i srčanu bolest, moždani udar, zatajenje bubrega, čir na stopalu i oštećenje očiju.^[4] Nadalje, budući da insulin snižava nivo šećera u krvi, komplikacije mogu nastati zbog niske razine šećera u krvi ako se uzme više insulina nego što je potrebno.^[5]

Dijabetes tipa 1 čini oko 5-10% svih slučajeva dijabetesa.^[7] Broj oboljelih u svijetu je nepoznat, iako se procjenjuje da oko 80.000 djece oboli od ove bolesti svake godine.^[5] Unutar Sjedinjenih Država broj oboljelih procjenjuje se na jedan do tri miliona.^[5][11] Stope bolesti uvelike variraju, sa otprilike jednim novim slučajeen na 100.000 godišnje u Istočnoj Aziji i Latinskoj Americi i oko 30 novih slučajeva na 100.000 godišnje u Skandinaviji i Kuvajtu .^[12][13] It typically begins in children and young adults.^[1]

1. ^ ^{a b c d e f g h} "Causes of Diabetes". NIDDK. august 2014. Arhivirano s originala, 10. 8. 2016. Pristupljeno 31. 7. 2016.
2. ^ ^{a b c d e f g} "Types of Diabetes". NIDDK. februar 2014. Arhivirano s originala, 16. 8. 2016. Pristupljeno 31. 7. 2016.
3. ^ "Diabetes Blue Circle Symbol". International Diabetes Federation. 17. 3. 2006. Arhivirano s originala, 5. 8. 2007.
4. ^ ^{a b c d e f g h i j k} "Diabetes Fact sheet N°312". WHO. novembar 2016. Arhivirano s originala, 26. 8. 2013. Pristupljeno 29. 5. 2017.
5. ^ ^{a b c d e f g h} Chiang JL, Kirkman MS, Laffel LM, Peters AL (juli 2014). "Type 1 diabetes through the life span: a position statement of the American Diabetes Association". Diabetes Care. 37 (7): 2034–54. doi:10.2337/dc14-1140. PMC 5865481. PMID 24935775.
6. ^ ^{a b} "Diagnosis of Diabetes and Prediabetes". NIDDK. maj 2015. Arhivirano s originala, 16. 8. 2016. Pristupljeno 31. 7. 2016.
7. ^ ^{a b} Daneman D (mart 2006). "Type 1 diabetes". The Lancet. 367 (9513): 847–58. doi:10.1016/S0140-6736(06)68341-4. PMID 16530579. S2CID 21485081.
8. ^ Torpy, JM (Sep 2007). "Type 1 Diabetes". JAMA. 298 (12): 1472. doi:10.1001/jama.298.12.1472. PMID 17895465.
9. ^ Vehik, Kendra; Lynch, Kristian F.; Wong, Matthew C.; Tian, Xiangjun; Ross, Matthew C.; Gibbs, Richard A.; Ajami, Nadim J.; Petrosino, Joseph F.; Rewers, Marian; Toppari, Jorma; Ziegler, Anette G. (decembar 2019). "Prospective virome analyses in young children at increased genetic risk for type 1 diabetes". Nature Medicine (jezik: engleski). 25 (12): 1865–1872. doi:10.1038/s41591-019-0667-0. ISSN 1546-170X. PMC 6898786. PMID 31792456.
10. ^ "Alternative Devices for Taking Insulin". NIDDK. juli 2016. Arhivirano s originala, 16. 8. 2016. Pristupljeno 31. 7. 2016.
11. ^ "Fast Facts Data and Statistics about Diabetes". American Diabetes Association. Arhivirano s originala, 16. 12. 2015. Pristupljeno 25. 7. 2014.
12. ^ Global report on diabetes (PDF). World Health Organization. 2016. str. 26–27. ISBN 978-92-4-156525-7. Arhivirano s originala 7. 10. 2016. Pristupljeno 31. 7. 2016.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
13. ^ Skyler, Jay (2012). Atlas of diabetes (4th izd.). New York: Springer. str. 67–68. ISBN 978-1-4614-1028-7. Arhivirano s originala, 8. 9. 2017.