U raznim kontekstima, egzogenija ili egzogenost (grč. ἔξω – égzō = izvan + γένεια – géneia = porijeklo) je činjenica radnje ili predmeta koji potiču izvana. Suprotno je endogenost ili endogenija, činjenica da je sistem pod unutrašnjim uticajem.
U ekonomskimmodelima, egzogena promjena je ona koja dolazi izvan modela i po njemu je neobjašnjiva .
U ekonometriji, endogena slučajna varijabla je korelirana sa pojamom greške u ekonometrijskom modelu, dok je egzogena varijabla slučajna i korelirana sa pojmom greške u ekonometrijskom modelu, dok egzogena varijabla nije.[1]
U biologiji, egzogeno kontrastno sredstvo u medicinskom snimanju, naprimjer, je tečnost ubrizgana u pacijenta intravenski što poboljšava vidljivost patoloških promjena, poput tumora. Egzogeni faktor je bilo koji materijal ili uticaj koji je prisutan i aktivan u nekom organizmu ili živoj ćeliji, ali koji je nastao izvan tog organizma, za razliku od endogenog faktora.
U psihologiji, egzogeni podražaji su vanjski podražaji bez svjesne namjere.[2] Primjer za to je pažnja koju privlači trepćuće svjetlo na periferiji vidnog polja.
U ludologiji, proučavanju igara, egzogeni predmet je sve izvan same igre. Prema tome, masovna višeigračka internetska igra imala bi egzogenu vrijednost ako bi je učesnici kupovali novcem iz stvarnog svijeta, a ne valutom unutar igre (iako bi troškovi u igri bili endogeni).
U nauci o materijalima, egzogeno svojstvo supstance proizlazi iz vanjskih ili egzogenih uticaja, kao što je nano-dopirani materijal.
U filozofiji ishodište postojanja sebe ili svog identiteta, koje proizlazi ili se održava izvan prirodnog područja ili područja pod uticajem, egzogeno je.