Back Epithelialer Natriumkanal German Epithelial sodium channel English Canal de sodio epitelial Spanish 上皮性ナトリウムチャネル Japanese 상피 세포 나트륨 통로 Korean Canal de sódio epitelial Portuguese Эпителиальный натриевый канал Russian Epitelni natrijumski kanal Serbian Епітеліальні натрієві канали Ukrainian
| Epitelni natrijski kanal | |||||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 Struktura ljudskog ENaC.[1] | |||||||||||
| Identifikatori | |||||||||||
| Simbol | ASC | ||||||||||
| Pfam | PF00858 | ||||||||||
| InterPro | IPR001873 | ||||||||||
| PROSITE | PDOC00926 | ||||||||||
| SCOP2 | 6BQN / SCOPe / SUPFAM | ||||||||||
| TCDB | 1.A.6 | ||||||||||
| OPM superporodica | 181 | ||||||||||
| OPM protein | 4fz1 | ||||||||||
| |||||||||||
Epitelni natrijev kanal (ENaC), (također poznat kao natrij-kanal osetljiv na amilorid) je membranom vezan ionski kanal koji je selektivno propustljiv za natrijeve ione (Na+
). Sastavljen je kao heterotrimerod tri homologne podjedinice α ili δ, β i γ,[2] Ove podjedinice kodiraju četiri gena: SCNN1A, SCNN1B, SCNN1G i SCNN1D. ENaC je prvenstveno uključen u reapsorpciju iona natrija u sabirnim kanalimaima bubrežnih nefrona. Osim što su umiješani u bolesti kod kojih je poremećena ravnoteža tekućine kroz epitelne membrane, uključujući plućni edem, cistastu fibrozu, KOPB i COVID-19, proteolizirani oblici ENaC funkcionišu kao ljudski receptor okusa soli.[3]
Apikalne membrane mnogih zategnutih epitela sadrže natrijeve kanale koje karakteriše prvenstveno njihov visok afinitet za diuretički blokator amilorid.[2][4][5][6] Ovi kanali posreduju u prvom koraku aktivne reapsorpcije natrija koji je neophodan za održavanje homeostaze soli i vode u tijelu.[4] Kod kičmenjaka, kanali kontroliraju reapsorpciju natrija u bubrezima, debelom crijevu, plućima i znojnim žlijezdama; oni takođe imaju ulogu u percepciji okusa.
Epitelni natrijski kanali su strukturno i vjerovatno evolucijski povezani sa P2X purinoreceptorim, receptorima za bol koji se aktiviraju kada otkriju ATP.
- ^ Noreng S, Bharadwaj A, Posert R, Yoshioka C, Baconguis I (septembar 2018). "Structure of the human epithelial sodium channel by cryo-electron microscopy". eLife. 7: e39340. doi:10.7554/eLife.39340. PMC 6197857. PMID 30251954.
- ^ a b Hanukoglu I, Hanukoglu A (april 2016). "Epithelial sodium channel (ENaC) family: Phylogeny, structure-function, tissue distribution, and associated inherited diseases". Gene. 579 (2): 95–132. doi:10.1016/j.gene.2015.12.061. PMC 4756657. PMID 26772908.
- ^ Shekdar K, Langer J, Venkatachalan S, Schmid L, Anobile J, Shah P, et al. (mart 2021). "Cell engineering method using fluorogenic oligonucleotide signaling probes and flow cytometry". Biotechnology Letters. 43 (5): 949–958. doi:10.1007/s10529-021-03101-5. PMC 7937778. PMID 33683511.
- ^ a b Garty H (maj 1994). "Molecular properties of epithelial, amiloride-blockable Na+ channels". FASEB Journal. 8 (8): 522–8. doi:10.1096/fasebj.8.8.8181670. PMID 8181670. S2CID 173677.
- ^ Le T, Saier MH (1996). "Phylogenetic characterization of the epithelial Na+ channel (ENaC) family". Molecular Membrane Biology. 13 (3): 149–57. doi:10.3109/09687689609160591. PMID 8905643.
- ^ Waldmann R, Champigny G, Bassilana F, Voilley N, Lazdunski M (novembar 1995). "Molecular cloning and functional expression of a novel amiloride-sensitive Na+ channel". The Journal of Biological Chemistry. 270 (46): 27411–4. doi:10.1074/jbc.270.46.27411. PMID 7499195.