Estron | |
---|---|
![]() ![]() | |
Općenito | |
Hemijski spoj | Estron |
Druga imena | 3-hidroksiestra-1,3,5(10)-trien-17-on |
Molekularna formula | C=18 H=22 O=2 C18H22O2 |
CAS registarski broj | 53-16-7 |
SMILES | O=C4[C@]3(CC[C@@H]2c1ccc(O)cc1CC[C@H]2[C@@H]3CC4)C |
InChI | 1/C18H22O2/c1-18-9-8-14-13-5-3-12(19) 10-11(13)2-4-15(14)16(18) 6-7-17(18)20/h3,5,10,14-16,19H, 2,4,6-9H2,1H3/t14-,15-,16+,18+/m1/s1 |
Kratki opis | Čvrsti kristalni prah, bijele boje, bez mirisa |
Osobine1 | |
Molarna masa | 270,366 g/mol |
Agregatno stanje | Čvrsto |
Tačka topljenja | 254,5 |
Rastvorljivost | Rastvorljiv |
Rizičnost | |
NFPA 704 | |
1 Gdje god je moguće korištene su SI jedinice. Ako nije drugačije naznačeno, dati podaci vrijede pri standardnim uslovima. |
Estron (E1) je jedn od estrogenih hormona koga luči jajnik kao i masno tkivo , sa hemijskim nazivom 3-hidroksiestra-1,3,5(10)-trien-17-on i formulom C18H22O2.[1]
Estron je bez mirisa, čvrste kristalni prah, bijele boje sa tačkom topljenja od 254,5 °C i specifičnom težinom od 1,23. Estron je jedan od nekoliko prirodnih estrogena, u koje spadaju i estriol i estradiol. Estrona ima najmanje od tri estrogena hormona; estradiol je prisutan gotovo uvijek u reprodukcijskom ženskom tijelu, a estriola je najviše, prije svega, za vrijeme trudnoće.[2][3][4][5]
Estron je poznat kao kancerogen za ljudske ženke kao i uzrok osjetljivosti grudi ili bol, mučninu, glavobolju, hipertenziju i grčeve u nogama. Poznato je da kod muškaraca estron uzrokuje anoreksiju, mučninu, povraćanje i erektilne disfunkcije. Estron je bitan za zdravlje i bolesna stanja zbog pretvaranje u estron sulfat, dugovječni derivat. Estron sulfat djeluje kao rezervoar koji se može pretvoriti. Ukoliko je potrebno da se aktivira estradiol. To je dominantan estrogen kod žena u postmenopauzi.[6]
Estron je prvi izolirao njemački hemičar Adolf Butenandt.