Francis Harry Compton Crick | |
---|---|
Rođenje | Weston Favell, Northamptonshire, Engleska | 8. juni 1916.
Smrt | 28. juli 2004 | (88 godina)
Druga imena | Francis Crick |
Alma mater |
|
Zanimanje | Naučnik - nobelovac |
Poznat(a) po | Suotkrivač strukture DNK |
Značajna djela | Centralna dogma molekularne biologije |
Potpis | |
Polja djelovanja: |
Francis Harry Compton Crick (8 juni 1916 – 28. juli 2004) bio je britanski molekularni biolog, biofizičar i neuronaučnik. U 1953., zajedno sa Jamesom Watsonom napisao je akademski rad predlažući dvostrukospiralnu strukturu molekula DNK.
Zajedno s Watsonom i Maurice Wilkins zajednički mu je dodijeljena Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu iz 1962. "za njihova otkrića koja se tiču molekulske strukture nukleinskih kiselina i njihovog značaja za prijenos informacija u živom materijalu".[1][2] Rezultati su se dijelom počivali na temeljnim studijama koje su uradili Rosalind Franklin, Raymond Gosling i Wilkins.
Crick je bio značajan teoreijski molekularni biolog i igrao je ključnu ulogu u istraživanjima koja su se odnosila na otkrivanje spiralne strukture DNK. Poznat je po korištenju izraza centralna dogma molekularne biologije, kako bi sažeo ideju da jednom kada se informacije prenesu iz nukleinskih kiselina (DNK ili RNK) u proteine ne mogu se vratiti u nukleinske kiseline. Drugim riječima, posljednji korak u protoku informacija od nukleinskih kiselina do proteina je nepovratan.[3]
Tokom ostatka karijere obavljao je postdoktorslim studijama J.W. Kieckhefera, uglednog profesora istraživača na Institutu za biološka istraživanj u gradu La Jolla, Kalifornija. Njegova kasnija istraživanja usredotočila su se na teorijsku neurobiologiju i pokušaje unapređenja naučnog proučavanja ljudske svijesti. Na toj dužnosti ostao je do smrti; prema Christofu Kochu, na samrtnoj postelji uređivao je rukopis Naučnik do gorkog kraja".[4]