Termoregulacija kod životinja |
---|
![]() |
Gigantotermija − poznata i pod nazivima ektotermna homeotermija ili unutrašnja homeotermija, je značajan fenomen u biologiji i paleontologiji, koji se odnosi na činjenicu da velike, glomazne ektotermne životinje, relativno visoku i konstantnu tjelesnu temperaturu, lakše održavaju nego manje životinje. To je posljedica manjeg odnosa između tjelesne površine i zapremine,[1] jer veća životinja ima proporcionalno manju izloženost tijela vanjskom okruženju nego manje životinje sličnog oblika, pa tako mnogo sporije dobijaju toplinu od promjenljive topline u prirodnom okolišu.[2]
Ova pojava je značajna u biologiji ektotermne megafaune, kao što su velike kornjače i vodeni gmizavci poput Ichthyosaura i Mosasaura. Gigantotermi, iako gotovo uvijek ektotermni, općenito imaju tjelesne temperature slične endotermnim organizmima.
Pretpostavlja se da su veći dinosauri bili gigantotermni, što ih je činilo gotovo homeotermnim.[3]