Holozoa je također i stari naziv rodaDistaplia iz grupe Tunikati.[5]
Kako su holozoae kladus koji obuhvata sve organizme srodnije životinjama nego gljivama, neki autoriih prepoznaju kao parafiletsku grupu kao što je Choanozoa, koja se uglavnom sastoji od Holozoa, isključujući životinje.[6]
Najpoznatije Holozoa, osim životinja, vjerovatno su hoanoflagelati, koji su veoma slični ćelijama Porifera; čak od 19. stoljeća javljale su se i teorije da su povezani sa sunđerima. Moguće je da je dublje je poznavanje pripadnika roda Proterospongia, kao najupotrebljivijeg primjera kolonijalnih hoanoflagelata, moglo pouzanije proniknuti u porijeklo sunđera.
Do prepoznavanja bliskosti ostalih jednoćelijskih holozoa je došlo tokom 1990-tih.[7]
Grupa uglavnom parazitskih vrsta iz oblika zvanih Icthyosporea ili Mesomycetozoea ponekad se grupira zajedno sa drugim vrstama unutar Mesomycetozoa (uočljiva je razliku u sufiksu). Prema strukturi končastih pseudopodija, ameboidni rodovi Ministeria i Capsaspora mogu se spojiti u grupu zvanu Filasterea. Zajedno sa hoanoflagelatima, filasterea su vjerovatno blisko srodni životinjama, a jedna analiza ih je spojila u kladusFilozoa.[3]
^Tatiàn, Marcos; Antacli, Julieta Maria; Sahade, Ricardo (2005). "Ascidians (Tunicata, Ascidiacea): species distribution along the Scotia Arc". Scientia Marina. 69 (suppl. 2): 205–214.