Back عصر المعلومات Arabic Era de la información AST Llikapacha Aymara İnformasiya dövrü Azerbaijani Era de la informació Catalan Informační věk Czech Informationsalderen Danish Informationszeitalter German Εποχή της πληροφορίας Greek Information Age English

Informacijsko doba

Laptop se povezuje na Internet kako bi prikazao informacije sa Wikipedije; komunikacija na daljinu između računarskih sistema je obilježje informacionog doba.

Informaciono doba (također poznato kao kompjutersko doba, digitalno doba, silicijumsko doba ili doba novih medija) je historijski period koji je započeo sredinom 20. vijeka. Karakteriše ga brzi prelazak sa tradicionalnih industrija, uspostavljenih tokom industrijske revolucije, ka ekonomiji usredsređenoj na informacione tehnologije.[1] Početak informatičkog doba povezuje se sa razvojem tranzistora 1947.[1] optičkog pojačala 1957.[2] i Unix vremena [3] koje je počelo 1. januara 1970. godine. Ovaj tehnološki napredak imao je značajan uticaj na način na koji se informacije obrađuju i prenose.

Prema Mreži javne uprave Ujedinjenih nacija, Informacijsko doba je formirano kapitaliziranjem napretka računarske mikrominijaturizacije,[4] što je dovelo do moderniziranih informacionih sistema i internet komunikacija kao pokretačke snage društvene evolucije.[5]

Vremenska linija glavnih prekretnica informatičkog doba, od prve poruke koju je poslao paket internetskih protokola do globalnog pristupa internetu

Fremont Rider je 1945. izračunao da se biblioteka udvostruči svakih 16 godina kada ima dovoljno prostora.[6] Zalagao se za zamjenu glomaznih, raspadajućih štampanih djela minijaturiziranim analognim fotografijama u mikroformama, koje bi se mogle umnožavati na zahtjev korisnika biblioteka i drugih institucija.

Hilbert & Lopez (2011). Svjetski tehnološki kapacitet za skladištenje, komunikaciju i izračunavanje informacija. Science, 332(6025), 60–65. https://www.science.org/doi/pdf/10.1126/science.1200970

Svjetski tehnološki kapacitet za skladištenje informacija porastao je sa 2,6 (optimalno komprimovanih) eksabajta (EB) u 1986. na 15,8 EB u 1993. godini; preko 54,5 EB u 2000; i na 295 (optimalno komprimovanih) EB u 2007.[7][8] Ovo je informativni ekvivalent manje od jednog CD-ROM-a od 730 megabajta (MB) po osobi 1986. godine (539 MB po osobi); otprilike četiri CD-ROM-a po osobi 1993. godine; dvanaest CD-ROM-a po osobi u 2000. godini; i skoro šezdeset jedan CD-ROM po osobi u 2007.[9] Procjenjuje se da je svjetski kapacitet za pohranjivanje informacija dostigao 5 zetabajta u 2014,[10] što je informativni ekvivalent 4.500 stokova štampanih knjiga od zemlje do Sunca.

Čini se da količina pohranjenih digitalnih podataka raste približno eksponencijalno, što podsjeća na Mooreov zakon. Kao takav, Kryderov zakon propisuje da količina raspoloživog prostora za pohranu izgleda raste približno eksponencijalno.[11][12][13][13]

  1. ^ a b Manuel, Castells (1996). The information age : economy, society and culture. Oxford: Blackwell. ISBN 978-0631215943. OCLC 43092627.
  2. ^ Grobe, Klaus; Eiselt, Michael (2013). Wavelength Division Multiplexing: A Practical Engineering Guide. John T Wiley & Sons. str. 2.
  3. ^ "General Concepts - Seconds Since the Epoch". pubs.opengroup.org. Arhivirano s originala, 22. 12. 2017. Pristupljeno 29. 8. 2022.
  4. ^ Kluver, Randy. "Globalization, Informatization, and Intercultural Communication". un.org. Arhivirano s originala, 19. 7. 2013. Pristupljeno 18. 4. 2013.
  5. ^ "The History of Computers". thought.co. Arhivirano s originala, 1. 8. 2020. Pristupljeno 17. 10. 2019.
  6. ^ Rider, Fredmont (1944). The Scholar and the Future of the Research Library. New York City: Hadham Press.
  7. ^ Hilbert, M.; Lopez, P. (10. 2. 2011). "The World's Technological Capacity to Store, Communicate, and Compute Information". Science. 332 (6025): 60–65. Bibcode:2011Sci...332...60H. doi:10.1126/science.1200970. ISSN 0036-8075. PMID 21310967.
  8. ^ Hilbert, Martin R. (2011). Supporting online material for the world's technological capacity to store, communicate, and compute infrormation. Science/AAAS. OCLC 755633889.
  9. ^ Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom HilbertLopez2011
  10. ^ Gillings, Michael R.; Hilbert, Martin; Kemp, Darrell J. (2016). "Information in the Biosphere: Biological and Digital Worlds". Trends in Ecology & Evolution. 31 (3): 180–189. doi:10.1016/j.tree.2015.12.013. PMID 26777788. Arhivirano s originala, 4. 6. 2016. Pristupljeno 22. 8. 2016.
  11. ^ Gantz, John; David Reinsel (2012). "The Digital Universe in 2020: Big Data, Bigger Digital Shadows, and Biggest Growth in the Far East". Arhivirano 10. 6. 2020. na Wayback Machine IDC iView. S2CID 112313325. View multimedia content Arhivirano 24. 5. 2020. na Wayback Machine.
  12. ^ Rizzatti, Lauro. 14 September 2016. "Digital Data Storage is Undergoing Mind-Boggling Growth". EE Times. Archived from the original on 16 September 2016.
  13. ^ a b "The historical growth of data: Why we need a faster transfer solution for large data sets". Arhivirano 2. 6. 2019. na Wayback Machine Signiant, 2020. Retrieved 9 June 2020.
From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne