James Watt | |
---|---|
![]() | |
Rođenje | Greenock, Škotska | 19. januar 1736.
Smrt | 25. august 1819 Birmingham, Engleska | (83 godine)
Prebivalište | Crkva Svete Marije, Handsworth |
Etnicitet | Škot |
Utjecali na njega / nju | |
Poznat(a) po |
|
James Watt (Džejms Vot) (Greenock, Škotska, 19. januar 1736. - Heathfield kraj Birminghama, 25. august 1819.)[1] bio je škotski izumitelj, mašinski inžinjer i hemičar.
Godine 1765. izumio je parnu mašinu novog tipa koji je imao kondenzator i uređaj za isisivanje vazduha i kondenziranje pare. Godine 1769. patentirao je svoju parnu mašinu koja je za osiguranje broja okretaja imala centrifugalni regulator što je predstavljalo temelj za promjene koje je donijela industrijska revolucija kako u njegovoj rodnoj Velikoj Britaniji tako i u ostatku svijeta. Zajedno s M. Boultonom osnovao je 1782. u Sohu kraj Birminghama Watt Boulton, prvu fabriku parnih mašina u svijetu.
Shvatio je da savremeni dizajni motora troše veliku količinu energije ponavljajući hlađenje i ponovno zagrijavanje cilindra. Watt je predstavio poboljšanje dizajna, odvojeni kondenzator, koji je izbjegao rasipanje energije i radikalno poboljšao snagu, efikasnost i isplativost parnih mašina. Na kraju je prilagodio svoj motor da proizvodi rotaciono kretanje, znatno proširivši njegovu upotrebu izvan pumpanja vode.
Watt je pokušao komercijalizirati svoj izum, ali je doživio velike finansijske poteškoće sve dok nije ušao u partnerstvo sa Matthewom Boultonom 1775. Nova firma "Boulton and Watt" je na kraju bila vrlo uspješna i Watt je postao bogat. Kada je otišao u penziju, nastavio je da razvija nove izume iako nijedan nije bio toliko značajan kao njegov rad na parnoj mašini.
Kako je razvio koncept konjskih snaga,[2] jedinica za snagu u SI, vat, dobila je ime po njemu.