Bosanski Jevreji יהודים בוסניים | |
---|---|
Ukupna populacija | |
1.000[1] | |
Jezik | |
bosanski, jidiš, hebrejski, ladino | |
Vjera | |
judaizam |
Jevreji su se kao etnička vjerska zajednica u BiH pojavili nakon progona iz Španije krajem 15. vijeka, kada su tražeći utočište došli u Bosnu (tada u sastavu Osmanlijske imperije).
Jevrejska zajednica se održala do današnjih dana, iako u malom broju. Veliki broj Jevreja u gradskim sredinama BiH (Sarajevo, Tuzla, Banja Luka, Doboj, Zenica itd.) se utopio u lokalno stanovništvo islamiziranjem, a značajan dio je nestao u pogromima tokom Drugog svjetskog rata (danas u Tuzli stoji spomenik "Suza" posvećen tim dešavanjima). Jedan dio je nakon rata kao svoj novi dom odabrao Izrael. O dugotrajnom prisustvu Jevreja u BiH svjedoče sinagoga u Sarajevu i Mostaru, kao i Jevrejska groblja u Sarajevu, Bihaću i Tuzli, koji su danas više historijski spomenici nego funkcionalne cjeline. Također su postojala dva groblja u Banjoj Luci, kao i četiri sinagoge.
Od današnjih bh. političara jevrejskog porijekla, najpoznatiji je Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Sven Alkalaj, iz Stranke za BiH, kojem su politički predstavnici Bošnjaka ustupili mjesto u Vijeću ministara. Prema postojećim ustavnim rješenjima, osporenim presudama Evropskog suda pravde, samo konstitutivni narodi, tj. Bošnjaci, Srbi i Hrvati, obavezno imaju etničke predstavnike u Vijeću ministara na bazi pariteta, dok ostalim građanima zemlje to pravo je uskraćeno.