Koagulacija | |
---|---|
Putevi koagulacije krvi in vivo pokazuju centralnu ulogu trombina | |
Frekvencija | Uobičajena |
Koagulacija, također poznata kao zgrušavanje, je proces kojim krv prelazi iz tečnosti u gel, formirajući krvni ugrušak. To potencijalno rezultira hemostazom, prestankom gubitka krvi iz oštećenog suda, nakon čega slijedi popravak. Mehanizam koagulacije uključuje aktivaciju, adheziju i agregaciju trombocita, kao i taloženje i sazrijevanje fibrina.
Koagulacija počinje skoro trenutno nakon povrede endotela koji oblaže krvni sud. Izlaganje krvi subendotelnom prostoru pokreće dva procesa: promjene u trombocitima i izlaganje subendotelnog tkivnog faktora plazmi faktora VII, što na kraju dovodi do stvaranja umreženog fibrina. Trombociti odmah formiraju čep na mjestu povrede; ovo se zove "primarna hemostaza". Sekundarna hemostaza se dešava istovremeno: dodatni faktori koagulacije (zgrušavanja) izvan faktora VII (navedeni u nastavku) reaguju u kaskadi, formirajući fibrinske niti, koji jačaju trombocitni čep.[1]
Poremećaji koagulacije su bolesna stanja koja mogu dovesti do problema sa hemoragijom, modricama ili trombozom.[2]
Koagulacija je visoko konzervirana kroz biološku evoluciju. Kod svih sisara, koagulacija uključuje i ćelijske komponente (trombociti) i proteinkisle komponente (ovdje, faktori koagulacije).[3] Koagulacijski put u ljudi je najopsežnije istražen i najbolje je shvaćen.[4]