Lokacija | Regio III Isis et Serapis, Rim, Italija |
---|---|
Koordinate | 41°53′24.72″N 12°29′32.64″E / 41.8902000°N 12.4924000°E |
Vrsta | Amfiteatar |
Historija | |
Graditelj | Vespazijan, Tit |
Osnovano | 70–80 |
Koloseum (italijanski: Colosseo) ovalni je amfiteatar u centru Rima, istočno od Rimskog foruma. Najveći je antički amfiteatar ikad izgrađen i danas je najveći stojeći amfiteatar na svijetu, uprkos svojoj starosti. Izgradnja je počela za vrijeme cara Vespazijana (69–79) u 72.[1] i završena je 80. godine tokom vladavine njegovog nasljednika Tita (79–81).[2] Dalje modifikacije su napravljene tokom Domicijanove vladavine (81–96).[3] Tri cara koja su bili pokrovitelji radova poznati su kao Flavijevska dinastija, a amfiteatar su kasniji klasicisti i arheolozi nazvali Flavijev amfiteatar (latinski: Amphitheatrum Flavium; italijanski: Anfiteatro Flavio) zbog povezanosti s njihovim prezimenom (Flavius).
Koloseum je izgrađen od sedrenog krečnjaka, sedre (vulkanske stijene) i betonom obložene opeke. Procjenjuje se da je mogao primiti od 50.000 do 80.000 gledalaca u različitim periodima svoje historije,[4][5] s prosječnim brojem gledalaca od oko 65.000;[6] korišten je za gladijatorske borbe i javne spektakle uključujući lov na životinje, pogubljenja, rekonstrukcije poznatih bitki i drame zasnovane na rimskoj mitologiji, te u jednom periodu za simulacije pomorskih bitki. Građevina je prestala da se koristi za zabavu u ranom srednjem vijeku. Kasnije je ponovo korišten kao mjesto stanovanja, radionice, prostorije za vjerske obrede, tvrđava, kamenolom, te kršćansko svetište.
Iako je značajno uništen zbog zemljotresa i krađe kamena (za spolij), Koloseum je još uvijek ikona Rimskog Carstva i jedan je od Novih sedam svjetskih čuda.[7] Jedna je od najpopularnijih turističkih atrakcija Rima i također ima vezu s Rimokatoličkom crkvom, jer svakog Velikog petka Papa predvodi procesiju "Križni put" koja počinje u području oko Koloseuma.[8] Koloseum je prikazan na italijanskoj verziji kovanice od pet centi.