Kriptografija

Kriptografija je polje koje se bavi lingvističkim i matematičkim načinima zaštite informacija u komunikaciji.^[1] Kriptografija se može usporediti sa steganografijom - naukom koja sakriva postojanost poruke ali ne i njen sadržaj.^[1]

Općenito, kriptografija se koristi pri izgradnji i analizi protokola koji sprečavaju treću stranu ili javnost da sazna sadržaj kriptovane poruke^[2] kao i pri različitim aspektima sigurnosne bezbjednosti kao što su povjerljivost i integritet podataka, autentifikacija i sl.^[3] Moderna kriptografija počiva na poljima disciplina kao što su matematika, računarstvo, elektrotehnika, komunikacione tehnologije i fizika. Primjene kriptografije uključuju elektronsku trgovinu, sistem platnih kartica zasnovanih na čipovima, digitalne valute, računarske lozinke i vojne komunikacije.

Zaštita se može uglavnom sažeti u dvije metode: simetrične i asimetrične.^[1]

Kod simetrične metode obe stranke posjeduju isti ključ, dok kod asimetrične imaju dva različita ključa.^[1]

Sljedeća tabela sadrži historijske kao i savremene metode zaštite^[1]:

1. ^ ^{a b c d e} Simon Singh, GEHEIME BOTSCHAFTEN - Die Kunst der Verschlüsselung von der Antike bis in die Zeiten des Internet,Carl Hanser Verlag, München 1999 ISBN 3-446-19873-3 njem.
2. ^ Bellare, Mihir; Rogaway, Phillip (21. 9. 2005). "Introduction". Introduction to Modern Cryptography. str. 10.
3. ^ Menezes, A. J.; van Oorschot, P. C.; Vanstone, S. A. Handbook of Applied Cryptography. ISBN 0-8493-8523-7.