Kroatizacija

Neutralnost i/ili ispravnost ovog članka je osporena. Prije uređivanja članka sporne rečenice razmatrate na stranici za razgovor.

Moguće je da članak ne poštuje standarde Wikipedije na bosanskom jeziku. Pod ovim se podrazumijevaju afrikati, pravopis, pisanje riječi u skladu sa standardima, te način pisanja članaka.

Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.

Tema članka je kontroverzna. Moguće je da se pojedinci ne slažu s tačkom gledišta izraženom u ovom članku ili je neutralna tačka gledišta članka sporna.

Kroatizacija ili hrvatizacija je pojam kojim se označavaju asimilacioni procesi prevođenja pojedinaca ili grupacija iz njihovog matičnog etničkog korpusa u hrvatski etnički, odnosno nacionalni korpus. Tokom historije, kroatizacija je vršena u nekoliko osnovnih vidova, putem kulturološke asimilacije, odnosno akulturacije, putem socijalne i političke asimilacije, kao i putem vjerske konverzije u obliku pokatoličavanja ili unijaćenja. U pojedinim historijskim periodima hrvatizacija je sprovođena uz upotrebu prinudnih i nasilnih metoda, koje su poprimile veće razmjere tokom Drugog svjetskog rata (1941-1945), za vrijeme postojanja Nezavisne Države Hrvatske koja je sprovodila politiku sistematske hrvatizacije, masovnog protjerivanja i genocidnog uništavanja nehrvatskog naroda.^[1]

Proces hrvatizacije je takođe bio usmjeren protiv Bunjevaca i Šokaca, Bosanaca i Hercegovaca, dalmatinskih i istarskih Italijana, kao i pripadnika nekih drugih etničkih zajednica. I pored prava svakog pojedinca da se o svojoj nacionalnoj pripadnosti izjasni po ličnom opredjeljenju, pristalice hrvatizacije npr. Bunjevce tretiraju isključivo kao "bunjevačke Hrvate" ili "hrvatske Bunjevce" čime automatski osporavaju njihovo ustavno pravo na samobitnost i očuvanje nacionalnog identiteta.

1. ^ Gavrilović, Slavko (1996b). „Problem unijaćenja i kroatizacije Srba”. Republika Srpska Krajina. Topusko-Knin-Beograd: Srpsko kulturno društvo "Sava Mrkalj", Srpsko kulturno društvo "Zora", Radnička štampa. str. 111—126.