Kvocijent inteligencije

Primjer za testiranje IQ
Normalizirana raspodjela IQ sa prosjekom 100 i standardnom devijacijom od 15

Kvocijent / količnik inteligencije (IQ) ukupni je rezultat izveden iz skupa standardiziranih testova ili podtestova namijenjenih procjeni ljudske inteligencije.[1] Skraćenicu "IQ" skovao je psiholog William Stern za njemački pojam Intelligenzquotient, njegov izraz za metod bodovanja u testovima inteligencije na Univerzitetu u Wrocławu, što je zagovarao u knjizi iz 1912. godine.[2]

Istorijski gledano, IQ je rezultat postignut dijeljenjem ocjene mentalne dobi osobe, dobivene provođenjem testa inteligencije, s hronološkom dobi osobe, izražen u godinama i mjesecima. Rezultirajuća frakcija (količnik) pomnožena je sa 100 da bi se dobio rezultat IQ.[3] Za moderne testove IQ, neobrađeni rezultat je transformiran u normalnu distribuciju sa srednjom vrijednošću 100 i standardnom devijacijom 15. To rezultira da otprilike dvije trećine stanovništva postiže bodove između IQ 85 i IQ 115 i oko 2,5 posto iznad 130 i ispod 70.[4]

Rezultati testova inteligencije su procjene inteligencije. Za razliku od, naprimjer, udaljenosti i mase, konkretna mjera inteligencije ne može se postići s obzirom na apstraktnu prirodu pojma "inteligencija".[5] Pokazalo se da su rezultati IQ povezani s faktorima kao što je ishrana,[6][7] roditeljski socioekonomski status,[8][9] morbidit, mortalitet,[10][11] roditeljski socijalni status,[12] i perinatalno okruženje.[13] Iako se nasljednost IQ istražuje gotovo čitavo stoljeće, još uvijek postoji rasprava o značaju procjena nasljednosti[14][15] i mehanizam nasljeđivanja.][16]

Rezultati IQ se koriste za obrazovanje, procjenu intelektualne invalidnost i ocjenjivanje kandidata za posao. U kontekstu istraživanja, proučavani su kao prediktori učinak posla i prihod. Koriste se i za proučavanje distribucije psihometrijske inteligencije u populacijama i korelacije između nje i drugih varijabli. Sirovi rezultati na IQ testovima za mnoge populacije rastu prosječnom brzinom koja se skalira na tri boda IQ po deceniji, od početka 20. stoljeća, fenomen zvani Flynnov efekt. Kvocijent inteligencije numerički je indikator stepena razvijenosti inteligencije.

  1. ^ Braaten, Ellen B.; Norman, Dennis (1. 11. 2006). "Intelligence (IQ) Testing". Pediatrics in Review. 27 (11): 403–408. doi:10.1542/pir.27-11-403. ISSN 0191-9601. PMID 17079505. Pristupljeno 22. 1. 2020.
  2. ^ Stern 1914, str. 70–84 (1914 English translation), pp. 48–58 (1912 original German edition).
  3. ^ "intelligence quotient (IQ)". Glossary of Important Assessment and Measurement Terms. Philadelphia, PA: National Council on Measurement in Education. 2016. Arhivirano s originala, 22. 7. 2017. Pristupljeno 1. 7. 2017.
  4. ^ Neisser, Ulrich (1997). "Rising Scores on Intelligence Tests". American Scientist. 85 (5): 440–447. Bibcode:1997AmSci..85..440N. Arhivirano s originala, 4. 11. 2016. Pristupljeno 1. 12. 2017.
  5. ^ Haier, Richard (28. 12. 2016). The Neuroscience of Intelligence. Cambridge University Press. str. 18–19. ISBN 9781107461437.
  6. ^ Saloojee, Haroon; Pettifor, John M (15. 12. 2001). "Iron deficiency and impaired child development". BMJ : British Medical Journal. 323 (7326): 1377–1378. ISSN 0959-8138. PMC 1121846. PMID 11744547.
  7. ^ Qian, Ming; Wang, Dong; Watkins, William E.; Gebski, Val; Yan, Yu Qin; Li, Mu; Chen, Zu Pei (2005). "The effects of iodine on intelligence in children: a meta-analysis of studies conducted in China". Asia Pacific Journal of Clinical Nutrition. 14 (1): 32–42. ISSN 0964-7058. PMID 15734706.
  8. ^ Poh, Bee Koon; Lee, Shoo Thien; Yeo, Giin Shang; Tang, Kean Choon; Noor Afifah, Ab Rahim; Siti Hanisa, Awal; Parikh, Panam; Wong, Jyh Eiin; Ng, Alvin Lai Oon; SEANUTS Study Group (13. 6. 2019). "Low socioeconomic status and severe obesity are linked to poor cognitive performance in Malaysian children". BMC public health. 19 (Suppl 4): 541. doi:10.1186/s12889-019-6856-4. ISSN 1471-2458. PMC 6565598. PMID 31196019.
  9. ^ Galván, Marcos; Uauy, Ricardo; Corvalán, Camila; López-Rodríguez, Guadalupe; Kain, Juliana (2013-09). "Determinants of cognitive development of low SES children in Chile: a post-transitional country with rising childhood obesity rates". Maternal and Child Health Journal. 17 (7): 1243–1251. doi:10.1007/s10995-012-1121-9. ISSN 1573-6628. PMID 22915146. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  10. ^ Markus Jokela; G. David Batty; Ian J. Deary; Catharine R. Gale; Mika Kivimäki (2009). "Low Childhood IQ and Early Adult Mortality: The Role of Explanatory Factors in the 1958 British Birth Cohort". Pediatrics. 124 (3): e380–e388. doi:10.1542/peds.2009-0334. PMID 19706576.
  11. ^ Deary i Batty 2007.
  12. ^ Neisser et al. 1995.
  13. ^ Ronfani, Luca; Vecchi Brumatti, Liza; Mariuz, Marika; Tognin, Veronica (2015). "The Complex Interaction between Home Environment, Socioeconomic Status, Maternal IQ and Early Child Neurocognitive Development: A Multivariate Analysis of Data Collected in a Newborn Cohort Study". PLoS ONE. 10(5).
  14. ^ Johnson, Wendy; Turkheimer, Eric; Gottesman, Irving I.; Bouchard, Thomas J. (august 2009). "Beyond Heritability". Current Directions in Psychological Science. 18 (4): 217–220. doi:10.1111/j.1467-8721.2009.01639.x. PMC 2899491. PMID 20625474.
  15. ^ Turkheimer 2008.
  16. ^ Devlin, B.; Daniels, Michael; Roeder, Kathryn (1997). "The heritability of IQ". Nature. 388 (6641): 468–71. Bibcode:1997Natur.388..468D. doi:10.1038/41319. PMID 9242404.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne