Ledeni div je divovska planeta sastavljena uglavnom od elemenata težih od vodika i helija, kao što su kisik, ugljik, azot i sumpor. U Sunčevom sistemu postoje dva ledena diva: Uran i Neptun.
U astrofizici i planetologiji termin "led" odnosi se na isparljiva hemijska jedinjenja sa tačkama smrzavanja iznad oko 100 K, kao što su voda, amonijak ili metan, sa tačkama smrzavanja od 273 K (0 °C), 195 K (-78°). C) i 91 K (−182 °C), respektivno (vidjeti volatili). Devedesetih je utvrđeno da su Uran i Neptun posebna klasa divovskih planeta, odvojenih od drugih divovskih planeta, Jupitera i Saturna, koji su plinoviti divovi koji se pretežno sastoje od vodika i helija.[1]
Kao takvi, Neptun i Uran se sada nazivaju ledenim divovima. Bez dobro definisanih čvrstih površina, prvenstveno se sastoje od gasova i tečnosti. Njihova sastavna jedinjenja bila su čvrste materije kada su prvenstveno formirane kao planete, bilo direktno u obliku leda ili zarobljene u vodenom ledu. Danas je vrlo malo vode na Uranu i Neptunu ostalo u obliku leda. Umjesto toga, voda prvenstveno postoji kao superkritični fluid na temperaturama i pritiscima unutar njih.[2] Uran i Neptun se sastoje od samo oko 20% vodika i helija po masi, u poređenju sa plinovitim divovima Sunčevog sistema, Jupiterom i Saturnom, koji se sastoje od više od 90% vodika i helija po masi.