Lokativ

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Lokativ je sedmi padež u deklinacijskoj paradigmi u bosanskom, srpskom i crnogorskom jeziku (u hrvatskom je šesti). Odgovara na pitanja gdje?, o kome/čemu? To je padež mjesta (lokacije) i spada u zavisne padeže.

Specifična osobina mu je što se upotrebljava samo s prijedlozima. Prijedlozi koji se upotrebljavaju s lokativom jesu:

• na, o, po, u (još i s akuzativom).
• prema (još i sa dativom) i
• pri.

Osnovno značenje ovog padeža jest označavanje mjesta, ali i značenje daljeg objekta i priloškoodredbeno značenje.

Najčešće se upotrebljava uz glagole, ali i uz neke vrste riječi, kao što su imenice, glagolske imenice i uz neke pridjeve.

Lokativ uz glagole ima najčešće priloškoodredbenu funkciju, i to:

• značenje mjesta (stajati na livadi, živjeti u gradu)
• značenje vremena (putovati po danu, vidjeti se u ovoj sedmici)
• značenje načina (ući na prstima, putovati o svome trošku)
• značenje sredstva (svirati na gitari, sporazumjeti se na engleskom jeziku).

Osim priloškoodredbene službe, uz glagole govorenja i mišljenja ima funkciju daljeg objekta (misliti o majci, pričati o događajima, zahvaliti se na pozivu).

Lokativ uz imenice (ova upotreba nije naročito raširena) ima atributsku službu, a priloškoodredbeno značenje (U sobu uđe čovjek u crnom odijelu).

Lokativ uz glagolske imenice (razgovor o uspjehu, raspravljanje o jeziku).

Lokativ uz neke pridjeve (siguran u hodu, razvijen u ramenima).