Modularna aritmetika

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Ovom članku potrebna je jezička standardizacija, preuređivanje ili reorganizacija. Pogledajte kako poboljšati članak, kliknite na link uredi i doradite članak vodeći računa o jezičkim i stilskim standardima Wikipedije. Ako niste sigurni kako bi članak trebao izgledati, pogledajte neke od dobrih članaka.

Teorija kongruencija predstavlja još jedno naslijeđe Carla Friedricha Gaußa, koji je ovu tehniku, poznatu i pod nazivom modularna aritmetika, zasnovao u svom djelu Disquisitiones Arithmeticae, objavljenom 1801 ^[1]. Spomenuta knjiga se sastojala od sedam poglavlja, od kojih je prvih šest bilo posvećeno teoriji brojeva. Svakodnevni primjer ove teorije srećemo pri mjerenju vremena, gdje koristimo takozvanu aritmetiku modulo 12 dijeleći dan na dva perioda u trajanju od 12 sati.

1. ^ Disquisitiones arithmeticae