Nobelova nagrada za fiziku | |
---|---|
Lokacija | Stockholm |
Država | Švedska |
Nagrada | 11 miliona švedskih kruna (2023)[1] |
Prvi put dodijeljena | 1901 |
Trenutno nagrađeni | John Hopfield i Geoffrey Hinton (2024.) |
Nobelova nagrada za fiziku (švedski: Nobelpriset i fysik) jedna je od Nobelovih nagrada koju svake godine dodjeljuje Švedska kraljevska akademija nauka. Dodjeljuje se onima koji su dali najveći doprinos čovječanstvu u oblasti fizike. Jedna je od pet Nobelovih nagrada koje su uspostavljene po oporuci Alfreda Nobela 1895,[2] a dodjeljuju se od 1901; ostale su Nobelova nagrada za hemiju, književnost, mir te fiziologiju ili medicinu. Prva Nobelova nagrada za fiziku dodijeljena je Nijemcu Wilhelmu Conradu Röntgenu "za izuzetan rad na otkriću X-zraka". Kriterije i prijedloge za dodjelu ove nagrade određuje Nobelova fondacija i općenito se smatra jednom od najprestižnijih nagrada na svijetu koju fizičari mogu dobiti. Ovo je tradicionalno prva nagrada koja se dodjeljuje u Stockholmu svakog 10. decembra, na dan Nobelove smrti.
Nagrada se sastoji od medalje uz diplomu i certifikat za novčanu nagradu. Prednja strana medalje prikazuje isti profil Alfreda Nobela koji je prikazan i na medaljama za hemiju i književnost.
Do 2024, nagradu je dobilo ukupno 226 pojedinaca.[3]