Ostrya

Ostrya (Rod crnog graba)
Ostrya virginiana
Sistematika
Carstvo	Plantae
Divizija	Magnoliophyta
Razred	Magnoliopsida
Red	Fagales
Porodica	Betulaceae
Rod	Ostrya Scop., 1760
Sinonimi
ZugilusRaf.

Ostrya je rod crni grab, od osam do 10 malih listopadnih stablašica koje pripadaju porodici breza Betulaceae’’. U uobičajena imena spadaju "hmeljski rog" i tzv. hmeljasti grab", a također se može nazvati gvozdeno drvo, imenom koje se dijeli sa brojnim drugim biljkama.

Rod je porijeklom iz južne Evrope, Jugozapadne i Istočne Azije, i Sjeverne i Srednje Amerike.^[1] Imaju konusnu ili nepravilnu krunu i ljuskavu, hrapavu koru, te naizmjenične i dvoglave brezaste listove, duge 3–10 cm. Cvijet|Cvjetovi]] se pojavljuju u proljeće, u malim resama, dugim 5–10 cm i kratkim ženskim resicama (amentima), dugim 2–5 cm. Plodovi izrastaju u grupama dugim po 3–8 cm, sa 6–20 sjemenki; svaka je mali orah), dug 2–4 mm, potpuno zatvoren u mjehuroliki omotač od brakteja.^[2]

Drvo je vrlo tvrdo, teško i žilavo. Naziv roda Ostrya potiče od grčke riječi ὀστρύα, koja se može odnositi na ὄστρακον, στρακον = ljuska (životinje). Smatra se korovskim drvetom nekih šuma, iako je ovo tvrdo i stabilno drvo, te je od davnina korišteno za modne potplate.

Na Balkanu je najčešća vrsta Ostrya carpinifolia (grabolisna ostrija), u području krških šuma. Upotrebljava se u gradnji mašina (čunkovi tekstilnih postrojenja), klavira, drvenih zupčanika, klupa za hoblanje, tokarenje i rezbarenje, kao i u kolarstvu. Vrste roda Ostrya koriste se kao prehrambene biljke za larve nekih vrsta Lepidoptera, uključujući zimskog moljca, orahovu sfingu i Coleophora ostryae.

1. ^ "Kew World Checklist of Selected Plant Families". Arhivirano s originala, 12. 3. 2020. Pristupljeno 11. 12. 2019.
2. ^ Flora of North America, vol 3, hop-hornbeam, Ostrya Scopoli, Fl. Carniol. 414. 1760.