Parapatrična specijacija[1] (grč. παρα - para = pokraj + πατρίς , πατρία – patria = otadžbina, domovina) se javlja u slučajevima kada se areali dviju ili više populacija međsobno djelimično preklapaju.
U biogeografiji parapatrija ili paraotadžbina je međuodnos između organizama čiji se areali neznačajno preklapaju i glavnina areala im je blisko susjedna. Oni se zajedno javljaju samo u uskoj kontaktnoj zoni. Ovakva geografska distribucija je suprotna simpatriji (isti, zajednički areal), allopatriji ili peripatriji (dva slučaja odvojenih areala).
Takva distribucija tokom vremena može uzrokovati specijaciju, u procesu koji se označava kao parapatrična specijacija.[2][3][4][5]
- ^ "Parapatric Speciation - an overview | ScienceDirect Topics". www.sciencedirect.com. Pristupljeno 13. 6. 2024.
- ^ Mayr E. (1970): Populatiomns, species, and evolution – An abridgment of Animal species and evolution. The Belknap Press of Harvard University Press, Cambridge, Massachussets and London, England, ISBN 0-674-69013-3.
- ^ Hadžiselimović R. (1986): Uvod u teoriju antropogeneze. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-9344-2-6.
- ^ Dobzhansky T. (1970): Genetics of the evolutionary process. Columbia, New York, ISBN 0-231-02837-7.
- ^ Mayr E. (2000): The growth of biological thought – Diversity, evolution, and inheritance, 11th printing, first: Copyright © 1982. The Belknap Press of Harvard University Press Cambridge (Mass.), London (England) , ISBN 0-674-36445-7; ISBN 0-674-36446-5.