Parodontitis | |
---|---|
Drugi nazivi | Parodontalna bolest, bolest desni, upala desni, gingivitis, parodontoza |
Specijalnost | Stomatologija |
Simptomi | Crvene i otečene, bolne desni; krvarenje desni; loš zadah |
Komplikacije | Gubitak zuba, apscesi |
Uobičajeno pojavljivanje | Gingivitis (upala desni) |
Uzroci | Bakterije i plak |
Faktori rizika | Pušenje, dijabetes, HIV/AIDS |
Dijagnostička metoda | stomatološki pregled, rendgenski snimak |
Prevencija | Oralna higijena, redovno profesionalno čišćenje |
Liječenje | Kiretaža, hirurški zahvat |
Frekvencija | 538 miliona (2015) |
Parodontalna bolest, poznata i kao bolest desni, je skup upalnih stanja koja zahvaćaju tkiva koja okružuju zube.[1] U ranoj fazi, koja se zove gingivitis, desni postaju natečene i crvene i mogu krvariti.[1] Smatra se glavnim uzrokom gubitka zuba kod odraslih širom svijeta.[2][3] U svom ozbiljnijem obliku, zvanom parodontitis ili parodontoza, desni se mogu odvojiti od zuba, kost može biti izgubljena, a zubi mogu popustiti ili ispasti.[1] Može se javiti i loš zadah.[4]
Parodontalna bolest je općenito uzrokovana bakterijama u ustima koje inficiraju tkivo oko zuba.[1] Faktori koji povećavaju rizik od bolesti uključuju pušenje, dijabetes, HIV/AIDS, porodičnu anamnezu, visok nivo homocisteina u krvi i određene lijekove.[4] Dijagnoza se postavlja vizualnim pregledom tkiva desni oko zuba i sondom i rendgenskim zracima koji traže gubitak koštane mase oko zuba.[4][5]
Liječenje uključuje dobru oralnu higijenu i redovno profesionalno čišćenje zuba.[1] Preporučena oralna higijena uključuje svakodnevno četkanje i čišćenje zubnim koncem.[1] U određenim slučajevima mogu se preporučiti antibiotici ili stomatološka operacija.[6] Klinička istraživanja pokazuju da prestanak pušenja i promjene u ishrani poboljšavaju zdravlje parodonta.[7][8] Procjenjuje se da je 2015. godine pogođeno 538 miliona ljudi u svijetu, a poznato je da pogađa 10-15% stanovništva općenito.[2][3][9] U Sjedinjenim Državama skoro polovina starijih od 30 godina je u određenoj mjeri zahvaćena, a oko 70% onih starijih od 65 godina ima to stanje.[1] Muškarci su češće pogođeni nego žene.[1]
|displayauthors=
zanemaren (prijedlog zamjene: |display-authors=
) (pomoć)