Prioni su pogrešno sklopljeni proteini s sposobnošću prenošenja njihovog pogrešno sklopljenog oblika na normalne varijante istog proteina. Karakteriziraju nekoliko fatalnih i prenosivih neurodegenerativnih bolesti kod ljudi i mnogih drugih životinja.[3] Nije poznato šta uzrokuje da se normalni protein pogrešno izmijeni, ali sumnja se da abnormalna trodimenzionzijska struktura daje infektivna svojstva, pretvarajujući obližnje molekule proteina u isti oblik. Riječ prion potiče od "proteinska zarazna čestica" (pr oteinonus infective particle).[4][5][6] Pretpostavljena uloga proteina kao zaraznog agensa za razliku je od svih ostalih poznatih zaraznih sredstava kao što su viroidi, virusi, bakterije, gljive i paraziti, koji svi sadrže nukleinske kiseline s (DNK, RNK ili oboje).
Prioni tvore abnormalne agregate proteina nazvanih amiloidi, koji se akumuliraju u zaraženom tkivu i povezani su sa oštećenjem tkiva i ćelijskom smrću.[9] Amiloidi su takođe odgovorni za nekoliko drugih neurodegenerativnih bolesti kao što su Alzheimerova i Parkinsonova bolest.[10][11] Prionski agregati su stabilni, a ova strukturna stabilnost znači da su prioni otporni na denaturaciju hemijskim i fizičkim agensima: ne mogu se uništiti uobičajenom dezinfekcijom ili kuhanjem. To otežava odlaganje i zadržavanje ovih čestica.
^Olanow CW, Brundin P (januar 2013). "Parkinson's disease and alpha synuclein: is Parkinson's disease a prion-like disorder?". Movement Disorders. 28 (1): 31–40. doi:10.1002/mds.25373. PMID23390095. S2CID38287298.
^Goedert M (august 2015). "NEURODEGENERATION. Alzheimer's and Parkinson's diseases: The prion concept in relation to assembled Aβ, tau, and α-synuclein". Science. 349 (6248): 1255555. doi:10.1126/science.1255555. PMID26250687. S2CID206558562.