Pupljenje

Saccharomyces cerevisiae razmnožava se popljenjem

Pupljenje ili pupanje je tip bespolnog razmnožavanja, u kojem se novi organizam razvija iz izrastanja ili pupoljka uslijed diobe ćelija na jednom određenom mjestu. Izbočina nalik na lukovicu koja izlazi iz ćelije kvasca naziva se pupoljak. Budući da je reprodukcija aseksualna, novostvoreni organizam je klon i, izuzev mutacija, genetički je identičan matičnom organizmu.

Organizmi poput roda Hydra koriste regenerativne ćelije za razmnožavanje u procesu pupanja.

Kod hidre pupoljak se razvija kao izdanak uslijed opetovane diobe ćelija na jednom određenom mjestu. Ovi pupoljci se razvijaju u sitne jedinke i kad su potpuno sazreli, odvoje se od roditeljskog tijela i postaju nove nezavisne jedinke.

Interno pupanje ili endodiogenija je proces nespolnog razmnožavanja, kojeg preferiraju paraziti poput Toxoplasma gondii. Uključuje neobičan proces u kojem se dvije matične ćelije proizvode unutar matične ćelije, koju potomci konzumiraju prije njihovog razdvajanja.[1]

Endopoligenija je podjela na nekoliko organizama odjednom unutarnjim pupanjem.[1]

  1. ^ a b James Desmond Smyth, Derek Wakelin (1994). Introduction to animal parasitology (3 izd.). Cambridge University Press. str. 101–102. ISBN 0-521-42811-4.

From Wikipedia, the free encyclopedia · View on Wikipedia

Developed by Nelliwinne