Back Grysstof Afrikaans المادة الرمادية Arabic Substància grisa Catalan ماددەی خۆڵەمێشی CKB Šedá hmota Czech Grå substans Danish Graue Substanz German Φαιά ουσία Greek Grey matter English Griza substanco Esperanto
| Siva masa (Substantia grisea) | |
|---|---|
 Formiranje kičmenog živca iz leđnog i ventralnog korijena (siva masa je označena u centru desno) | |
 Mikrografija pokazuje sivu tvar s karakterističnim tijelima neuronskih ćelija (desno - tamno ružičasto), i bijele mase sa njenim karakterističnim fino mrežastim izgledom (lijevo – svijetlo ružičasto). HPS bojenje. | |
| Identifikatori | |
| MeSH | D066128 |
| TA98 | A14.1.00.002 A14.1.02.020 A14.1.04.201 A14.1.05.201 A14.1.05.401 A14.1.06.301 |
| TA2 | 5365 |
| FMA | 67242 |
| Anatomska terminologija | |
Siva masa, siva tvar ili siva materija (lat. substantia grisea) je glavna komponenta centralnog nervnog sistema, koja se sastoji od tijelâ nervnih ćelija, neuropila (dendriti, mijelinizirani i mijelinizirani aksoni), glijinih ćelija: astroglija i oligodendrociti) i kapilara.[1][2][3] [4][5]
Siva materija razlikuje se od bijele po tome što siva sadrži brojna ćelijska tijela i relativno malo mijeliniziranih aksona, dok se bijela masa sastoji uglavnom od dugačkih mijeliniziranih aksona, a sa relativno vrlo malo ćelijskih tijela.[6]
Razlika u boji uglavnom je posljedica izražene bjeline mijelina. U živom tkivu, siva materija zapravo veoma svijetlo siva, sa žućkastim ili ružičastim tonovima koji potiču od boje krvnih kapilare i neuronsdkih tijela.[7][8][9]
Siva materija sadrži većinu tijela neuronskih ćelija mozga, a obuhvata moždane regije koje su uključene u kontrolu mišića, senzornu percepciju, kao što su vid i sluh, pamćenje, emocije, govor, odlučivanje, te samokontrola. Procjenjuje se da 20% ukupne tjelesne potrošnje kisika odlazi na mozak, 95% od toga troši se upravo u sivoj tvari.[10]
- ^ Pritchard T. E., Alloway D. (1999): Medical neuroscience. Hayes Barton Press, ISBN 978-1-59377-200-0:http://books.google.com/books/about/Medical_neuroscience.html?id=m7Y80PcFHtsC[mrtav link].
- ^ Butler A. B., Hodos W. (2005): Comparative vertebrate neuroanatomy: evolution and adaptation. Wiley-Blackwell, ISBN 978-0-471-21005-4.
- ^ http://books.google.com/?id=3nO6ggvV1PUC&dq=%22Comparative+vertebrate+neuroanatomy:+evolution+and+adaptation%22.
- ^ Hall J. E., Guyton A. C. (2006): Textbook of medical physiology, 11th edition. Elsevier Saunders, St. Louis, Mo, ISBN 0-7216-0240-1.
- ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2000): Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo, ISBN 9958-10-222-6.
- ^ Purves D., Augustine G. J., Fitzpatrick D., William C. Hall W. C., LaMantia A-S., McNamara J. O., Leonard L. E. (2008). Neuroscience. 4th ed. Sinauer Associates. str. 15–16. ISBN 978-0-87893-697-7.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Naidich T. P., Duvernoy H. M., Dalman B. N., Sorensen A. G., Kollias S. S., Haacke E. M. (2009): Duvernoy's atlas of the human brain stem and cerebellum. Springer, WienNewYork, ISBN 978-3-211-73970-9.
- ^ England M. A., Wakely J. (2005): Color atlas of the brain and spinal cord, 2nd Ed. Mosby, ISBN 13:978-0323036672; ISBN 10:032-3036678.
- ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1999): Osnovi etologije – Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo, ISBN 9958-21-091-6.
- ^ Miller, A. K. H. (28. 6. 2008). "Variation with age in the volumes of grey and white matter in the cerebral hemisferes of man:measurements with image analyser". Neuropathology and Applied Neurobiology. 6 (2): 119–132. doi:10.1111/j.1365-2990.1980.tb00283.x. PMID 7374914. Nepoznati parametar
|coauthors=zanemaren (prijedlog zamjene:|author=) (pomoć)