Suhozid | |
---|---|
Nematerijalna kulturna baština | |
Regija | Evropa |
Država | Francuska Grčka Hrvatska Kipar Italija Slovenija Španija Švicarska |
Predlagač | Ministarstvo kulture Republike Hrvatske |
Datum upisa | 2018. |
Veb-sajt | UNESCO |
Suhozid je konstrukcija nastala slaganjem kamena jedan na drugi, bez korištenja vezivnih materijala, osim ponekad suhe zemlje. Rasprostranjen je prvenstveno u ruralnim područjima – uglavnom na strmim terenima – i unutar i izvan naseljenih prostora.[1]
Stabilnost objekata osigurava se pažljivim odabirom i postavljanjem kamena, a suhozidne konstrukcije oblikovale su brojne, raznolike pejzaže, formirajući različite načine stanovanja i poljoprivrednih objekata. Postoje razne svrhe gradnje suhozida:
Ovakve strukture svjedoče o metodama i praksama koje su ljudi koristili od prahistorije do danas da bi organizirali svoj životni i radni prostor optimizirajući lokalne prirodne i ljudske resurse. Suhozidi igraju važnu ulogu u sprječavanju klizišta, poplava i lavina, te u borbi protiv erozije, unapređenju bioraznolikosti i stvaranju adekvatnih mikroklimatskih uvjeta za poljoprivredu. U izradi učestvuje većina članova ruralnih zajednica u kojima je ovaj element duboko ukorijenjen, kao i profesionalci u građevinskom poslu. Konstrukcije od suhog kamena uvijek se izrađuju u savršenoj harmoniji s okolinom, a tehnika je primjer skladnog odnosa između čovjeka i prirode.