Back Muang Thai ACE Тайланд ADY Thailand Afrikaans Thailand ALS ታይላንድ Amharic Thailand AMI Tailandia AN Tæġland ANG थाईलैंड ANP تايلاند Arabic
| Tajland Kraljevina Tajland |
||||||
|---|---|---|---|---|---|---|
|
||||||
| Himna: Phleng Chat" |
||||||
 Položaj Tajlanda
|
||||||
| Glavni grad | Bangkok |
|||||
| Službeni jezik | tajski | |||||
| Državno uređenje | ||||||
• Kralj |
Rama X | |||||
• Predsjednik vlade |
Paetongtarn Shinawatra | |||||
| Nezavisnost | 1782. | |||||
| Površina | ||||||
• Ukupno |
513.120 km2 (50.) | |||||
| 0,4 | ||||||
| Stanovništvo | ||||||
• Ukupno (2010) |
64.785.909[1] (21.) | |||||
• Gustoća |
132/km2 (88.) | |||||
• Procjena (2024) |
65.975.198[2] | |||||
| BDP (PKM) | 2024. | |||||
• Ukupno |
$1.644 biliona[3] (23.) | |||||
| $23.401[3] (74.) | ||||||
| BDP (nominalni) | 2024. | |||||
• Ukupno |
$548.890 milijardi[3] (26.) | |||||
| $7.812[3] (88.) | ||||||
| Gini (2021.) | 35,1[4] (srednja nejednakost) | |||||
| HDI (2022.) | 0,803[5] (vrlo visok) (66.) | |||||
| Valuta | Baht | |||||
| Vremenska zona | +7, ljeti +7 | |||||
| Vozačka strana | lijeva | |||||
| Pozivni broj | +66 | |||||
| Internetska domena | .th | |||||
Tajland zvanično Kraljevina Tajland i historijski poznat kao Sijam (zvanični naziv do 1939.) je država koja se nalazi u Jugoistočnoj Aziji, u samom srcu Indokineskog poluostrva. Sa populacijom od skoro 66 miliona[6] prostire se na 513.115 km2.[7] Graniči sa Mijanmarom na sjeverozapadu, na sjeveroistoku i istoku s Laosom na sjeveru i sjeveroistoku, jugoistoku s Kambodžom na istoku i Malezijom na jugu. Na jugu izlazi na Tajlandski zaliv dok njegove jugozapadne obale zapljuskuju vode Andamanskog mora. Pomorsku granicu dijeli i sa Vijetnamom na jugoistoku i Indonezijom i Indijom preko Andamanskog mora na jugozapadu.
Klima na krajnjem jugu je ekvatorska, dok u ostalim dijelovima zemlje prevladava monsunska klima. Prema državnom uređenju, Tajland je ustavna monarhija iako su se tokom posljednjih decenija na vlasti smjenjivale parlamentarna demokratija i vojna hunta, usljed mnogih vojnih udara od kojih se posljednji desio 2014. Glavni i najveći grad države je Bangkok.[8]
Tajlandski narodi su migrirali iz jugozapadne Kine u kopnenu jugoistočnu Aziju od 6. do 11. stoljeća. Indijanizirana kraljevstva kao što su Kraljevstvo Mon, Kmersko Carstvo i malajske monarhije vladale su regijom, natječući se s tajlandskim državama kao što su Kraljevine Ngoenyang, Sukhothai, Lan Na i Ayutthaya, koje su se također međusobno nadmetale. Evropski kontakt je započeo 1511. sa portugalskom diplomatskom misijom u Ayutthaya, koja je krajem 15. vijeka postala regionalna sila. Ayutthaya je dostigla svoj vrhunac tokom 18. vijeka, sve dok nije uništena u Burmansko-Sijamskom ratu. Kralj Taksin Veliki brzo je ponovo ujedinio fragmentiranu teritoriju i uspostavio kratkotrajno Kraljevstvo Thonburi (1767–1782), čiji je bio jedini kralj. Naslijedio ga je 1782. Phutthayotfa Chulalok (Rama I), prvi monarh sadašnje dinastije Chakri. Tokom čitave ere zapadnog imperijalizma u Aziji, Sijam je ostao jedina država u regiji koja je izbjegla kolonizaciju stranih sila, iako je često bio prisiljen na teritorijalne, trgovinske i pravne ustupke u nejednakim ugovorima.[9] Sijamski sistem vlasti je centralizovan i transformisan u modernu unitarnu apsolutnu monarhiju tokom vladavine Chulalongkorna (Rama V) 1868–1910. U Prvom svjetskom ratu, Sijam je stao na stranu Saveznika, što je politička odluka donesena kako bi se izmijenili neravnopravni ugovori. Nakon beskrvne revolucije 1932, postala je ustavna monarhija i promijenila službeno ime u Tajland, čime je postala saveznik Japana u Drugom svjetskom ratu. Kasnih 1950-ih, vojni udar pod vodstvom Sarita Thanarata oživio je utjecajnu ulogu monarhije u politici. Tokom Hladnog rata, Tajland je postao glavni saveznik Sjedinjenih Država i igrao je antikomunističku ulogu u regionu kao član SEATO-a, koji je raspušten 1977.
Osim kratkog perioda parlamentarne demokratije sredinom 1970-ih i 1990-ih, Tajland se periodično smjenjivao između demokratije i vojne vladavine. Od 2000-tih, zemlja je u stalnom političkom sukobu između pristalica i protivnika dva puta izabranog premijera Tajlanda Thaksina Shinawatre, što je rezultiralo s dva puča (2006. i 2014), zajedno s uspostavljanjem njenog sadašnjeg ustava, nominalno demokratska vlada nakon općih izbora u Tajlandu 2019. i veliki prodemokratski protesti 2020-2021, koji su uključivali zahtjeve bez presedana za reformom monarhije. Od 2019. nominalno je parlamentarna ustavna monarhija; u praksi, međutim, strukturne prednosti u ustavu su osigurale stalni uticaj vojske u politici.[10]
Tajland je srednja sila u globalnim poslovima i jedan od osnivača ASEAN-a. Ima drugu najveću ekonomiju u jugoistočnoj Aziji i 23. po veličini u svijetu po PPP, a zauzima 91. mjesto po nominalnom BDP-u po glavi stanovnika. Tajland je klasifikovan kao novoindustrijalizovana ekonomija, sa proizvodnjom, poljoprivredom i turizmom kao vodećim sektorima.[11][12]
- ^ National Statistics Office, "100th anniversary of population censuses in Thailand: Population and housing census 2010: 11th census of Thailand". (in Thai) Arhivirano 12. 7. 2012. na Wayback Machine. popcensus.nso.go.th.
- ^ "Population statistics of the civil registration (monthly)".
- ^ a b c d "World Economic Outlook Database, April 2024 Edition. (Thailand)". imf.org. International Monetary Fund. 16. 4. 2024. Arhivirano s originala, 16. 4. 2024. Pristupljeno 16. 4. 2024.
- ^ "Gini Index". World Bank. Arhivirano s originala, 27. 7. 2018. Pristupljeno 12. 8. 2021.
- ^ "Human Development Report 2023/2024" (PDF). United Nations Development Programme. 13. 3. 2024. Arhivirano (PDF) s originala, 13. 3. 2024. Pristupljeno 13. 3. 2024.
- ^ "Multiple Factors Behind Thailand's Birth Rate Decline, Experts Say". Voice of America (jezik: engleski). 23. 3. 2024. Pristupljeno 6. 7. 2024.
- ^ "Land Area". The Government Public Relations Department (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 6. 2024.
- ^ "Capital City". The Government Public Relations Department (jezik: engleski). Pristupljeno 1. 6. 2024.
- ^ Nuchkoom Smith, Nucharee; Smith, Robert Brian (1. 10. 2019). "Has Thailand learnt any Lessons from the Bowring Treaty and the Treaty of Amity?" (PDF). Athens Journal of Law. 5 (4): 405–418. doi:10.30958/ajl.5-4-3. ISSN 2407-9685. S2CID 211453326. Arhivirano (PDF) s originala, 11. 5. 2022. Pristupljeno 17. 4. 2022.
- ^ *Abuza, Zachary (27. 9. 2021). "Thailand's Constitutional Dictatorship Weathers the Storm". The Diplomat. Pristupljeno 14. 3. 2022.
- Glassman, Jim (2020). "Lineages of the Authoritarian State in Thailand: Military Dictatorship, Lazy Capitalism and the Cold War Past as Post-Cold War Prologue". Journal of Contemporary Asia. 50 (4): 571–592. doi:10.1080/00472336.2019.1688378. S2CID 211436855.
- Bandow, Doug (3. 12. 2020). "Thailand's Military Is Getting Ready for Another Crackdown". Foreign Policy. Pristupljeno 14. 3. 2022.
- ^ Thailand and the World Bank Arhivirano 16. 12. 2005. na Wayback Machine, World Bank on Thailand country overview.
- ^ The Guardian, Country profile: Thailand Arhivirano 23. 5. 2010. na Wayback Machine, 25 April 2009.