Back Thymelaeaceae Afrikaans مثنانية Arabic مثنانيه ARZ Thymelaeaceae AST Timeleyakimilər Azerbaijani Ваўчаягадавыя Byelorussian Ваўчаягадавыя BE-X-OLD Тимелееви Bulgarian Timeleàcies Catalan Thymelaeaceae CEB
| Thymeleaeaceae (Likovci) | |
|---|---|
 | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Angiosperms |
| Razred | Eudikotiledone |
| Red | Malvales |
| Porodica | Thymelaeaceae |
Thymelaeaceae ili likovci su kosmopolitska porodica dikotiledonskih cvjetnica, sa 50 rodova i 898 vrsta.[1] It was established in 1789 by Antoine Laurent de Jussieu.[2][3][4]
Thymelaeaceae pripadaju redu Malvales.[5] Izuzev sestrinske srodnosti sa Tepuianthaceae, malo se toga pouzdano zna o njenim odnosima sa ostalim porodicama u pripadajućem redu.[6]
Porodica je mnogo raznolikija na Južnoj hemisferi nego na Sjevernoj, sa glavnom koncentracijom vrsta u Africi i Australiji.[7] Rodovi su većinom afrički.[8]
Ova porodica pretežno obuhvata grveće i žbunove, sa nekoliko povijuša i zeljastih biljaka.
Nekoliko rodova ima ekonomski značaj. Gonystylus se vrednuje zbog tvrdog, bijelog drveta. Kora Edgeworthia i Wikstroemia se koristi kao komponenta papira, dok je vrsta Lagetta lagetto poznati kao materijal za čipku, od njihove unutrašnje kore, koja se koristi za odjeću i upotrebne predmete.
Daphne se uzgaja za zbog slatkastog mirisa cvjetova. Vrste rodova Wikstroemia, Dafne, Phaleria, Dais, Pimelea i drugih se uzgajaju kao ukrasne.
Mnoge vrste su otrovne za jelo.[9][10] Dobra kolekcija slika biljaka ove porodiuce se može potražiti u naučnom radu Herbera (2003.,[11] koji prepoznaje 45 rodova, isključujući iz porodice rod Tepuianthus Atemnosiphon i Englerodaphne u Gnidia, Eriosolena u Daphne i Thecanthes u Pimelea.[11] Najveći i vrstama približno najbogatiji rodovi su Gnidia (160), Pimelea (110), Daphne (95), Wikstroemia (70), Daphnopsis (65), Struthiola (35), Lachnaea (30), Thymelaea (30), Phaleria (30) i Gonystylus (25).[11]
- ^ Zachary S. Rogers (2009 onwards). A World Checklist of Thymelaeaceae (version 1). Missouri Botanical Garden Website, St. Louis.
- ^ Sofradžija A., Šoljan D., Hadžiselimović R. (2004). Biologija 1. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-686-8.CS1 održavanje: više imena: authors list (link)
- ^ Judd, Walter S.; Campbell, Christopher S.; Kellogg, Elizabeth A.; Stevens, Peter F.; Donoghue, Michael J. (2007). Plant systematics: a phylogenetic approach. (1st ed. 1999, 2nd 2002) (3 izd.). Sinauer Associates. ISBN 0-87893-407-3. Pristupljeno 29. 1. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Simpson, Michael G. (2011). Plant Systematics. Academic Press. ISBN 0-08-051404-9. Pristupljeno 12. 2. 2014.CS1 održavanje: ref=harv (link)
- ^ Peter F. Stevens (2001 onwards) Angiosperm Phylogeny Website In: Missouri Botanical Garden Website
- ^ Clemens Bayer, Michael F. Fay, Anette Y. de Bruijn, Vincent Savolainen, Cynthia M. Morton, Klaus Kubitzki, William S. Alverson, and Mark W. Chase (1999). "Support for an expanded family concept of Malvaceae within a recircumscribed order Malvales: a combined analysis of plastid atpB and rbcL DNA sequences". Botanical Journal of the Linnean Society 129(4): 267-381
- ^ Vernon H. Heywood, Richard K. Brummitt, Alastair Culham, and Ole Seberg. Flowering Plant Families of the World. Firefly Books: Ontario, Canada (2007)
- ^ Marline Rautenbach. Figure 1.2, page 7 In: "Gnidia is not monophyletic: taxonomic implications for Gnidia and its relatives in Thymelaeoideae" Digispace at the University of Johannesburg. 8 Jul 2008. (vidi: Vanjski linkovi, ispod).
- ^ George W. Staples and Derral R. Herbst. 2005. "A Tropical Garden Flora". Bishop Museum Press: Honolulu. ISBN 978-1-58178-039-0.
- ^ Marline Rautenbach. "Gnidia is not monophyletic: taxonomic implications for Gnidia and its relatives in Thymelaeoideae". Digispace at the University of Johannesburg 8 Jul 2008. (see External links below)
- ^ a b c B.E. Herber. "Thymelaeaceae" In: The Families and Genera of Vascular Plants vol.V (Klaus Kubitzki and Clemens Bayer, volume editors). Springer-Verlag: Berlin, Heidelberg (2003)