Uralski jezici

Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). Ako se pravilno ne potkrijepe pouzdanim izvorima, sporne rečenice i navodi mogli bi biti izbrisani. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.

Uralski jezici su porodica jezika koju govori oko 20 miliona ljudi. Specifičnost uralskih jezika je, prije svega, veliki broj padeža, u prosjeku 13 ili 14 (mađarski ih ima bar 24), a u njima, kao i u altajskim jezicima, nema gramatičkog pola. Isto tako, ni jedan uralski jezik nema glagol imati.

U uralske jezike spadaju:

• Samojedski jezici
  • Sjeverni samojedski jezici - enecki(*), nenecki, nganasanski i jurački jezik
  • Južni samojedski jezici - kamasinski, matorski i selkupski
• Fino-ugarski jezici
  • Ugarski jezici: mađarski jezik, te jezici Khanty (ostjački) i Mansi (vogulski)
  • Fino-permski jezici: jezik komi, komi-permjački jezik, udmurtski (votjački) jezik, mordvinski jezik te jezik mari; jezik sami(*), te balto-finske jezike, odnosno finski jezik, estonski jezik, ingrijski jezik(*), karelski, livonski(*), vepsijski i votski(*).

(*) označava skoro izumro jezik.

Od uralskih jezika, samo finski, mađarski i estonski imaju status nacionalnog jezika.