Vino

Vino

Vrsta	Alkoholno piće
Varijante	Crveno vino Bijelo vino Rosé vino Narandžasto vino Pjenušavo vino Ojačano vino Ledeno vino Desertna vina

Vino je alkoholno piće koje se pravi od fermentisanog voća. Kvasac troši šećer u voću i pretvara ga u etanol i ugljik-dioksid, oslobađajući toplotu u tom procesu. Vino se najčešće pravi od grožđa, a izraz "vino" općenito se odnosi na vino od grožđa kada se koristi bez ikakvih kvalifikacija. Ipak, vino se može napraviti od raznih voćnih kultura, uključujući šljivu, trešnju, šipak, borovnicu, ribizlu i zovu.

Različite sorte grožđa i sojevi kvasca glavni su faktori u različitim stilovima vina. Ove razlike su rezultat složenih interakcija između biohemijskog razvoja grožđa, reakcija uključenih u fermentaciju, okruženja za uzgoj grožđa (terroir) i procesa proizvodnje vina. Mnoge zemlje donose zakonske nazive namijenjene definiranju stilova i kvaliteta vina. Oni obično ograničavaju geografsko porijeklo i dozvoljene sorte grožđa, kao i druge aspekte proizvodnje vina.

Vino se proizvodi hiljadama godina. Najraniji dokazi o vinu potiču iz današnje Gruzije (6 000 p. n. e.), Perzije (5000 p. n. e.), Italije i Armenije (4000 p. n. e.). Vino Novog svijeta ima neke veze s alkoholnim pićima koje su proizvodili autohtoni narodi Amerike, ali je uglavnom povezano sa kasnijim španskim tradicijama u Novoj Španiji.^[1][2] Kasnije, kako je vino Starog svijeta dalje razvijalo tehnike vinogradarstva, Evropa će obuhvatiti tri najveće regije za proizvodnju vina. Na osnovu statistike koju je prikupila Međunarodna organizacija za vinovu lozu i vino 2022. godine, prvih pet zemalja proizvođača vina bile su Italija, Francuska, Španija, Sjedinjene Američke Države i Australija.^[3]

Vino je dugo igralo važnu ulogu u religiji. Crno vino su drevni Egipćani povezivali s krvlju,^[4] a koristili su ga i grčki Dionizov kult i Rimljani u svojim bakhanalijama; Judaizam ga također uključuje u Kiduš, a kršćanstvo u Euharistiju. Egipatska, grčka, rimska i izraelska vinska kultura još uvijek su povezane s ovim drevnim korijenima. Slično, najveće vinske regije u Italiji, Španiji i Francuskoj imaju naslijeđe u vezi sa sakramentalnim vinom, isto tako, tradicija vinogradarstva u jugozapadnim Sjedinjenim Državama započela je u Novoj Španjolskoj kada su katolički fratri i redovnici prvi proizvodili vina u Novom Meksiku i Kaliforniji.^[5][6][7]

1. ^ "Georgia made 'world's oldest wine'". BBC News. 13 November 2017. Arhivirano s originala, 14 November 2017. Pristupljeno 21 July 2018.
2. ^ Doce, Elisa Guerra (2004). "The Origins of Inebriation: Archaeological Evidence of the Consumption of Fermented Beverages and Drugs in Prehistoric Eurasia". Journal of Archaeological Method and Theory. 22 (3): 751–782. doi:10.1007/s10816-014-9205-z. ISSN 1072-5369. S2CID 143750976.
3. ^ Rojo Moro, Alberto (18 August 2023). "Ranked: World's Biggest Wine Producers by Country". Visual Capitalist. Pristupljeno 9 March 2024.
4. ^ Plutarch (1936). "Isis and Osiris". Moralia. V. Prevod: Babbitt, Frank Cole (Loeb Classical Library izd.). Cambridge: Harvard University Press. str. 3–6. ISBN 978-0-674-99337-2. Pristupljeno 7 May 2024 – preko Loeb Classical Library and University of Chicago Press.
5. ^ Congressional Serial Set. U.S. Government Printing Office. 1903. str. 263. Pristupljeno 6 May 2020.
6. ^ Adams, Fiona (29 April 2019). "New Mexico's Deep Winemaking History". Wine Enthusiast. Arhivirano s originala, 23 August 2019. Pristupljeno 6 May 2020.
7. ^ California Vineyardists Association; Associated California Fruit Industries (1980). Wines and Vines. Hiaring Company. Pristupljeno 6 May 2020.