Zombi

Zombi (haićanski francuski: zombi , haićanski kreolski: zonbi) je mitološki nemrtvi tjelesni povratnik nastao reanimacijom leša. Zombiji se najčešće nalaze u djelima žanrova horor i fantazija. Izraz dolazi iz haićanskog folklora, u kojem je zombi mrtvo tijelo reanimirano raznim metodama, najčešće magijom . Savremeni prikazi reanimacije mrtvih ne uključuju magiju, već metode izmišljene naukom, prijenosnika, radijacije, mentalnih oboljenja, patogena, parazita, laboratorijskih nesreća itd.^[1][2]

Englesku riječ "zombi" prvi je put zabilježio 1819. godine, u historiji Brazila, pjesnik Robert Southey, u obliku "zombi". Oxford English Dictionary pronalazi porijeklo riječi u zapadnoafričkim zemljama, pronalazeći osnovu u riječima iz Konga nzambi (bog) i zumbi ili nzumbi (fetiš). Neki autori je upoređuju i s kongoškom riječju vumbi (mvumbi) (duh, preporod, leš koji još uvijek zadržava dušu), (nvumbi) (tijelo bez duše).^[3][4] Kimbundu-portugalski rječnik iz 1903. srodnu riječ nzumbi definira kao dušu,^[5] dok je kasniji Kimbundu-portugalski rječnik definira kao "duh koji bi trebao lutati zemljom da bi mučio žive".^[6] Jedna od prvih knjiga koja je zapadnu kulturu izložila konceptu vudu zombija bilo je W. B. Seabrookovo Čarobno ostrvo (1929), senzacionalizirana pripovijest pripovjedača koji se susreće s vudu kultovima na Haitiju i njihovim uskrslim robovima.

Nova verzija zombija, drugačija od one opisane u haićanskom folkloru, pojavila se u popularnoj kulturi tokom druge polovine 20. stoljeća. Ova interpretacija zombija izvučena je uglavnom iz filma Georgea A. Romera "Noć živih mrtvaca" (1968),^[1] koji je djelomično nadahnut romanom "Ja sam legenda" (1954), Richarda Mathesona.^[7][8] Riječ zombi se ne koristi u Noći živih mrtvaca, ali su je kasnije primijenili fanovi filma.^[9] Nakon zombi filmova poput Zore živih mrtvaca (1978) i spota za pjesmu Thriller (1983) Michaela Jacksona, žanr je na nekoliko godina počeo gubiti na svoju popularnost.

Evolucija arhetipa zombija desila se zahvaljujući videoigrama Resident Evil i The House of the Dead krajem 1990-ih godina, sa njihovim više naučnim i akcijski orijentiranim pristupom i uvođenjem zombija koji su sposobni da se kreću brzo, što je dovelo do ponovnog oživljavanja zombija u popularnoj kulturi. Ove igre u početku je pratio val niskobudžetnih azijskih zombi filmova poput zombi komedije Bio Zombie (1998) i akcijskog filma Versus (2000), a zatim novi val popularnih zombi filmova sa zapada početkom 2000-ih godina, uključujući filmove sadrži brze zombije poput 28 dana kasnije (2002), filmova Resident Evil i House of the Dead i remake-a Zore živih mrtvaca iz 2004. godine, kao i britansku zombi komediju Shaun of the Dead (2004). Koncept "zombi apokalipse", u kojem civilizirani propada usljed globalne zaraze zombijima, od tada je postao značajno obilježje popularne umjetnosti.

Krajem 2000-ih i 2010-ih došlo je do humanizacije i romantizacije zombi arhetipa, pri čemu su zombiji sve više prikazivani kao prijatelji i ljubavni interesi za ljude. Značajni primjeri potonjeg uključuju filmove Warm Bodies i Zombies, romani American Gods Neila Gaimana, Generation Dead Daniela Watersa i Bone Song Johna Meaneya, animirani film Mrtva nevjesta, TV serija Pushing Daisies i iZombie, te manga/roman/anime serija Sankarea: Undying Love i Is This a Zombie? U tom kontekstu, zombiji se često doživljavaju kao simbol diskriminisanih grupa koje se bore za ravnopravnost, a romantični odnos čovjek-zombi tumači se kao metafora seksualnog oslobađanja i prevazilaženja tabua (s obzirom da su zombiji podložni divljim željama i oslobođeni socijalnih konvencija).^{[10][11][12][13]}  

1. ^ ^{a b} Maçek III, J. C. (15. 6. 2012). "The Zombification Family Tree: Legacy of the Living Dead". PopMatters.
2. ^ Deborah Christie, Sarah Juliet Lauro, ured. (2011). Better Off Dead: The Evolution of the Zombie as Post-Human. Fordham Univ Press. str. 169. ISBN 978-0-8232-3447-9.
3. ^ Peter Laws, The Frighteners: Why We Love Monsters, Ghosts, Death & Gore, Icon Books, 2018
4. ^ Doris L Garraway, The Libertine Colony: Creolization in the Early French Caribbean, Duke University Press, 2005
5. ^ Pereira Do Nascimento, Jose (1903). Diccionario Portuguez-Kimbundu. Huilla : Typographia da Missão.
6. ^ de Assis Junior, A. Diccionario Portuguez-Kimbundu. Luanda Argente, Santos.
7. ^ Deborah Christie, Sarah Juliet Lauro, ed. (2011). Better Off Dead: The Evolution of the Zombie as Post-Human. Fordham Univ Press. p. 169. ISBN 0-8232-3447-9, 9780823234479.
8. ^ Stokes, Jasie. "Ghouls, Hell and Transcendence: The Zombie in Popular Culture from 'Night of the Living Dead' to 'Shaun of the Dead'". Brigham Young University. Pristupljeno 3. 2. 2016.
9. ^ Savage, Annaliza (15. 6. 2010). "'Godfather of the Dead' George A. Romero Talks Zombies". Wired. Pristupljeno 2. 10. 2011.
10. ^ Szanter, Ashley; Richards, Jessica K. (24. 8. 2017). Romancing the Zombie: Essays on the Undead as Significant 'Other'. McFarland. ISBN 9781476667423.
11. ^ McGlotten, Shaka; Jones, Steve (26. 8. 2014). Zombies and Sexuality: Essays on Desire and the Living Dead. McFarland. ISBN 9780786479078.
12. ^ George, Sam; Hughes, Bill (1. 11. 2015). Open Graves, Open Minds: Representations of vampires and the Undead from the Enlightenment to the present day. Oxford University Press. ISBN 9781526102157.
13. ^ Moreman, Christopher M.; Rushton, Cory James (10. 10. 2011). Zombies Are Us: Essays on the Humanity of the Walking Dead. McFarland. ISBN 9780786488087.