![]() Vesta snimljena s letjelice Dawn | |
---|---|
Otkriće | |
Otkrio | Heinrich Wilhelm Olbers |
Datum otkrića | 29. ožujka 1807. |
Kategorija | Glavni asteroidni pojas (obitelj Vesta) |
Orbitalni elementi Epoha 14. srpnja 2004. (JD 2453200.5) | |
Velika poluos | 353.323 Gm (2.362 AJ) |
Perihel | 321.956 Gm (2.152 AJ) |
Afel | 384.689 Gm (2.571 AJ) |
Ekscentricitet | 0.089 |
Orbitalni period | 1325.768 d (3.63 a) |
Inklinacija | 7.133° |
Longit. uzl. čv. | 103.936° |
Argument perihela | 150.271° |
Srednja anomalija | 69.905° |
Prosječna orbitalna brzina | 19.38 km/s |
Fizičke osobine | |
Dimenzije | 578×560×458 km |
Masa | 2.701×1020 kg |
Gustoća | 5.0 g/cm³ |
Gravitacija na površini | 0.30 m/s² |
Brzina oslobađanja | 0.39 km/s |
Period rotacije | 0.2226 d |
Spektralna klasa | Asteroidi V-tipa |
Albedo | 0.423 |
Prosječna površinska temperatura | ~162 K |
4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava. Otkrio ga je Heinrich Wilhelm Olbers 29. ožujka 1807. te je nazvan po Vesti, djevičanskoj božici doma i ognjišta u rimskoj mitologiji.
Drugi je najmasivniji asteroid nakon patuljastog planeta Ceresa, te sačinjava oko 9% mase asteroidnog pojasa. Manje masivni 2 Pallas neznatno je veći, što Vestu čini trećom po volumenu. Posljednji je kameniti protoplanet (s diferenciranom unutrašnjosti), vrste iz koje su se formirali terestrički planeti. Prije manje od milijardu godina izgubila je 1% svoje mase zbog sudara koji je stvorio golemi krater koji obuhvaća veći dio južne hemisfere. Ostaci iz navedenog događaja pali su na Zemlju u obliku HED meteorita koji predstavljaju jedan od glavnih izvora znanstvenih saznanja o Vesti.
Najsjajniji je asteroid vidljiv sa Zemlje. Maksimalna udaljenost od Sunca neznatno je veća od minimalne udaljenosti Ceresa od Sunca, iako mu se orbita u potpunosti nalazi unutar Ceresove.
NASA-ina letjelica Dawn ušla je u orbitu oko Veste 16. srpnja 2011. s ciljem jednogodišnjeg istraživanja. Vestu je napustila 5. rujna 2012. te se zaputila prema Ceresu.