sv. Akacije patrijarh Konstantinopola | |
---|---|
Rođen | ? Konstantinopol |
Preminuo | 26. studenoga 489. Konstantinopol |
Slavi se u | Istočne pravoslavne crkve, Koptska crkva |
Spomendan | 30. koptskog mjeseca Hathor |
![]() |
Akacije (? - 26. studenoga 489.) bio je ekumenski patrijarh Konstantinopola od 472. do 489. godine. Akacije je praktički bio prvi prelat u cijeloj Istočnoj pravoslavnoj Crkvi i bio je poznat po ambicioznom sudjelovanju u kalcedonskoj kontroverzi. Posebno je poznat po tome što je savjetovao bizantskog cara Zenona da izda Henotikonski edikt 482. godine, kojim su Nestorije i Eutih bili osuđeni, dvanaest anatema aleksndrijskog patrijarha Ćirila prihvaćeno, a kalcedonska Doktrina ignorirana. Ovaj napor da se riješi spor uzrokovan doktrinom Vijeća Kalcedona bio je posve uzaludan. Papa Feliks III. je vidio da je autoritet njegovog pontifikata, kao i poslanice njegovog prethodnika Lava I. Velikog bio doveden u pitanje omalovažavanjem Kalcedona. Posljedično je osudio i izopćio Akacija; postupak koji je potonji primio s prijezirom, ali i koji je doveo do raskola između dviju crkava a trajao je i nakon Akacijeve smrti. Akacijeva šizma je trajala kroz dugu i tjeskobnu vladavinu bizantskog cara Anastazija I., a razrješio ju je Justin I. za vrijeme pontifikata pape Hormizde 519. godine.