Back Aralmeer Afrikaans አራል ባሕር Amharic Mar d'Aral AN بحر آرال Arabic Mar d'Aral AST Aral gölü Azerbaijani آرال گؤلو AZB Арал диңгеҙе Bashkir Segara Aral BAN Arala jūra BAT-SMG
Aralsko jezero | |
|---|---|
| Jezero | |
 Aralsko jezero iz satelita 1989. i 2008. godine | |
| Položaj | |
| Koordinate | 45°N 60°E / 45°N 60°E |
| Smještaj | centralna Azija |
| Države | |
| Rijeke i otoci | |
| Pritoci | Amu-Darja, Sir-Darja |
  Aralsko jezero Aralsko jezero na zemljovidu Kazahstana  | |
Aralsko jezero (na kazahstanskom: Арал теңізі, na uzbekistanskom: Orol dengizi, Орол денгизи, na karakalpačkom: Aral ten'izi, Арал теңизи, na ruskom: Аральское море) se nalazi u središnjoj Aziji, između Kazahstana na sjeveru i Karakalpakstana, regiji Uzbekistana, na jugu. Grubo prevedeno na hrvatski jezik znači „More otoka“ zbog više od 1500 postojanih otoka koji izviruju iz vode.
Nekad četvrto svjetsko najveće kopneno jezero s površinom od 68.000 km2, Aralsko jezero se smanjuje u golemoj količini od 60-ih godina 20. stoljeća, nakon što su rijeke Amu-Darja i Sir-Darja, kao rijeke koje ga natapaju, postale dijelom melioracijskog projekta Sovjetskog Saveza. Do 2004. godine jezero se smanjilo na 25% početne površine, što je uvećalo salinitet za čak pet puta i uništilo većinu flore i faune u tom području. Do 2007. godine jezero se smanjilo na 10% izvorne veličine, tako da se pretvorilo u tri manja, odvojena jezera, od kojih su dva prezasićena solju da bi u njima živjele ribe. Uz nekad obećavajuću ribolovnu industriju koja je ubrzo propala, propali su i mnogi gradovi i sela koja su bila na prijašnjoj granici jezera. Današnje područje oko jezera prepuno je tzv. „Groblja brodova“. Prekomjerno isušivanje također je utjecalo i na ekonomiju ostavljajući iza sebe nezaposlenost i glad mjesnog stanovništva.
Tijek isušivanja jezera: 68.000 km2 (1960.), 28.687 km2 (1998.), 17.160 km2 (2004.).
Aralsko jezero je također i zagađeno, od zagađenja većina otpada na testiranje nuklearnog oružja, industrijskih projekata, pesticida i ostalog otpada bačenog u rijeke (otpadne vode iz gradova). Naleti vjetra ispunjeni solju koja je bila unutar jezera šteti zemlji u okolini čime je onemogućen razvoj bilo kakvog oblika biljnog pokrova – dovelo je do neplodnosti zemlje. Ono također šteti zdravlju mjesnog stanovništva i pridonosi razvoju mnogih bolesti. Isušivanje jezera je nepovratno utjecalo na klimatske promjene pri čemu su ljeta vruća i suša, a zime hladnije i duže. Isušivanje jezera se u svjetskim razmjerima opisuje ekološkom katastrofom. Veliki je trud uložen u Kazahstanu da bi se zaustavilo isušivanje preostalog sjevernog dijela jezera, danas zvanim Mali Aral. Projekt brane iz 2005. godine je uspješno povisio razinu vode jezera za dva metra. Salinitet se smanjio, pronađene su ribe u većem broju, a također je na nekim mjestima moguć i ribolov. Spašavanje većeg jezera, Velikog Arala, u sjevernom dijelu, je upitno.
