Benediktinci

Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima. Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica.

Red Svetog Benedikta
Ordo Sancti Benedicti
Kratica naziva:	OSB
Krilatica:	Ora et labora (Moli i radi)
Godina osnivanja:	529.
Utemeljitelj:	Sveti Benedikt iz Nursije
Sjedište:	Sant'Anselmo all'Aventino, Rim
Redovi nastali iz ovog reda:	Ordo Cisterciensis (Cisterciti) Order of Cistercians of the Strict Observance (Trapisti)
Broj pripadnika:	6802 (podatak iz 2020.)
Poznati pripadnici:	sv. Benedikt sv. Skolastika sv. Ivan Trogirski

Benediktinski red je najstariji crkveni (monaški) red na Zapadu. Utemeljio ga je Sveti Benedikt iz Nursije (480. – 543.) oko 529. godine u Montecassinu pod geslom Moli i radi (lat. Ora et labora). Sveci, blaženici i sluge božje iz njihovih redova: sv. Benedikt, sv. Skolastika, Sveti Ivan Trogirski.

Benediktinci nisu pridonijeli samo vjeri, nego i ekonomiji i obrazovanju. Otvorili su puno učilišta. Ponekad se razdoblje od 6. – 16. stoljeća zove i "benediktinska stoljeća".

Godine 2020. red je u svijetu brojio 6802 redovnika, od kojih su 3419 bili svećenici.^[1]

1. ↑ Pogreška u citiranju: Nevažeća <ref> oznaka; nije zadan tekst za izvor Zvonik