Back Белград Abkhazian Beograd ACE Белград ADY Belgrado Afrikaans Belgrad ALS በልግራድ Amharic Belgrado AN بلغراد Arabic بيلڭراد ARY بلجراد ARZ
| Beograd | |
|---|---|
| Београд/Beograd | |
 Znamenitosti Beograda | |
| Država | Srbija |
| Singidun | 279. g. pr. Krista |
| Osnivač | Kelti |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Aleksandar Šapić |
| Površina | |
| • Urbano područje | 359,96 km² |
| • Metropolitansko područje | 3.222,68 km² |
| Visina | 117 m |
| Koordinate | 44°49′N 20°28′E / 44.817°N 20.467°E |
| Stanovništvo (2022.) | |
| • Urbano područje | 1.197.714[1] (3.425 stanovnika/km²) |
| • Metropolitansko područje | 1.681.405[2] (515 stanovnika/km²) |
| Vremenska zona | Srednjeeuropsko vrijeme (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | Srednjeeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) |
| Poštanski broj | 11000 |
| Pozivni broj | +381 (0)11 |
| Stranica | www.beograd.rs |
 | |
  Beograd | |
Ovo je glavno značenje pojma Beograd. Za druga značenja pogledajte Beograd (razdvojba).Beograd (sr. ćir. Београд) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte. Nalazi se na ušću Save u Dunav, na mjestu razgraničenja jugoistočne i srednje Europe. Jedan je od najstarijih bizantskih gradova. Prema službenom popisu stanovništva iz 2022. godine grad ima 1.197.714 stanovnika, dok u široj okolici živi 1.685.563 stanovnika.
Prva naselja na području današnjeg Beograda datiraju iz prapovijesne Vinče, oko 4800 godina pr. Krista. Sam Beograd osnovali su Kelti, u 3. stoljeću prije pr. Krista. Kasnije je postao rimsko naselje Singidunum. Prvi put je postao srpska prijestolnica 1403. godine. Prijestolnicom moderne Srbije postao je 1841., iako su utvrđeni dio grada Turci napustili tek 1867., a turska zastava skinuta 1878. Tijekom 20. stoljeća bio je prijestolnica nekoliko različitih južnoslavenskih država. Danas je Beograd po broju stanovnika četvrti grad u jugoistočnoj Europi, nakon Istanbula, Atene i Bukurešta.
Stari hrvatski izvori ga zovu Biograd na Dunavu.[3] Isto su ga ranije tako zvali i Srbi ijekavci.
- ↑ Ethnicity - data by municipalities and cities (PDF). Statistical Office of the Republic of Serbia, Belgrade. 2023. str. 38. ISBN 978-86-6161-228-2
- ↑ First results of the 2022 Census of Population, Households and Dwellings. stat.gov.rs. Inačica izvorne stranice arhivirana 21. prosinca 2022. Pristupljeno 22. prosinca 2022.
- ↑ Radić, Stjepan. Moderna kolonizacija i Slaveni, Matica hrvatska, Zagreb, 1904., str. 247.