Bikini | |
---|---|
Otok | |
![]() Zastava atola Bikini | |
Položaj | |
Koordinate | 11°36′N 165°24′E / 11.6°N 165.4°E (WD) |
Smještaj | Tihi ocean, Mikronezija |
Država | ![]() |
Otočje | lanac Ralik |
Fizikalne osobine | |
Površina | 6[1] km2 |
Stanovništvo | |
Broj stanovnika | nenaseljen |
Bikini (maršalski: Pikinni, što znači „mjesto kokosa”) je atol u Mikroneziji koji pripada Republici Maršalovi Otoci, otočju u Oceaniji (Tihi ocean).
Bikini se sastoji od 23 otoka koji okružuju duboku lagunu površine od 594,1 km², koja se nalazi na krajnjem sjeveru otočja Ralik; oko 87 km sjeverozapadno od atola Ailinginae i 850 km od otoka Majuro. Najveće kopno atola, otok Bikini, je sjeveroistočni otočić duljine 4 km koji uokviruje lagunu. Oko 12 km sjeverozapadno od njega nalazi se otočić Aomen na kojemu je izvedeno 67 probnih eksplozija nuklearnog oružja.
Naime, odmah po svršetku Drugog svjetskog rata i u začetku hladnog rata, SAD su započele s nuklernim testiranjima u Tihom oceanu, i to upravo na atolu Bikini Maršalovih Otoka. Nakon preseljenja lokalnog stanovništva na atolu Bikini su od 1946. do 1958. godine izvedena 23 nuklearna testa, uključujući i eksploziju prve termonuklearne bombe (poznatije kao hidrogenska bomba ili H-bomba) 1954. godine, pri čemu je nastao ogromni Bravo krater koji je vidljiv i dan danas na sjeverozapadnom dijelu atola. Pored njega, na Bikiniju se nalaze i drugi ostaci nuklearnih testiranja, uključujući brodove na dnu lagune koji su potopljeni prilikom testiranja 1946. god.
Sama Castle Bravo eksplozija je bila 7.000 puta snažnija od atomske eksplozije u Hirošimi, te su nuklearna testiranja imala katastrofalne posljedice na geologiju i prirodni okoliš Bikinija, ali i na zdravlje ljudi izloženih njihovoj radijaciji. Tijekom povijesti, atol Bikini je postao simbolom zore nuklearnog doba, ali i simbolom smrti koji paradoksalno izgleda poput prizora rajskog mira. Zbog toga je atol Bikini 2010. godine upisan na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Australiji i Oceaniji.[2]