Back Буневци Bulgarian Bunjevci BS Bunjevci Czech Bunjewatzen German Bunjevci English Bunjevci (grupo étnico) Spanish Bunjevci French Bunyevácok Hungarian Bunjevci ID Bunjevci Italian
| Bunjevci | |||||||||
|---|---|---|---|---|---|---|---|---|---|
 | |||||||||
| Bunjevačka djevojka iz Mađarske | |||||||||
| Ukupno pripadnika | |||||||||
| Važnija područja naseljavanja | |||||||||
| |||||||||
| Jezik | |||||||||
| hrvatski jezik | |||||||||
| Vjeroispovijest(i) | |||||||||
| pretežno rimokatolička | |||||||||
| Povezane etničke skupine | |||||||||
| Slaveni Južni Slaveni |
Ovo je glavno značenje pojma Bunjevci. Za naselje u Primorsko-goranskoj županiji pogledajte Bunjevci (Vrbovsko).
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskoga naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju. Život ranih Bunjevaca u područjima Zagore, Ravnih kotara, na područjima Dinare, Promine i Svilaje, nije bio lagan. Živjeli su od stočarstva, po malenim kamenim kućicama poznatim kao bunje (sing. bunja). Ove nastambe od suhozida sačuvale su se sve do danas i najvjerojatnije su dale Bunjevcima svoje ime. Područje koje su nastanjivali u 16. stoljeću (tada nazivan Hercegovački sandžak) bio je pod masovnom islamizacijom koju su širili Turci, i vjerojatno su bili glavni uzrok što se bunjevački puk (nazivali su se Krmpoćanima) krenuo prema sjeveru i naselio zaleđe Senja. 1605. godine prvi Bunjevci dolaze u grad Senj. Iste godine dobili su i privolu grofova Nikole i Jurja Zrinskog da se mogu naseliti u Liču kod Fužina. Bila je to prva seoba Bunjevaca u Lič u kojoj je sudjelovalo 49 obitelji. Bunjevačka plemena na Velebitu kasnije osnovaše više naselja od kojih su najpoznatija Krivi Put, Krmpote i Alan. Ovdje Bunjevci Krmpoćani nastaviše živjeti starim načinom života. Bunjevačke kuće i ovdje su malene, bave se proizvodnjom kajmaka i sira škripavca a od divljih šumskih plodova (kupina) izrađuju sok poznat kao trambuva. Svoja malena polja opasavali su kamenim zidovima kako bi ih zaštitili od erozije. Obitelji su velike, s mnogo djece.