Back Burgos AN برغش Arabic بورجوس ARZ Burgos AST Burqos Azerbaijani بورقوس AZB Бургас (Іспанія) Byelorussian Бургас (Гішпанія) BE-X-OLD Бургос Bulgarian Burgos Breton
Ovo je glavno značenje pojma Burgos. Za druga značenja pogledajte Burgos (razdvojba).
| Burgos | |
|---|---|
 Burgos, panorama | |
| Država |  Španjolska |
| Autonomna zajednica |  Kastilja i León |
| Provincija |  Burgos |
| 884. godine | |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Javier Lacalle (PP) |
| Površina | |
| • Ukupna | 107,08 km² |
| Visina | 859 mnm |
| Najveća visina | 997 mnm |
| Najmanja visina | 827 mnm |
| Stanovništvo (2017) | |
| • Entitet | 175 623 (1640,11 stanovnika/km²) |
| Vremenska zona | Srednjoeuropsko vrijeme (UTC+1) |
| • Ljeto (DST) | Srednjoeuropsko ljetno vrijeme (UTC+2) |
| Poštanski broj | 09001-09007 |
| Pozivni broj | +34 947 |
| Stranica | www.aytoburgos.es |
 | |
.svg)
Burgos je općina i grad u sjevernoj Španjolskoj. Grad je administrativno središte istoimene provincije Burgos, koja je dio autonomne zajednice Kastilja i León. Općina je 2017. godine imala 175.623 stanovnika, nastanjenih na ukupnoj površini od 107,06 km², što ju čini 36. španjolskom općinom po broju stanovnika i drugom najvećom u autonomnoj zajednici Kastilja i León.
Na uzdignutim područjima gradske utvrde i brežuljka San Miguel s kojih se pruža pogled na čitav grad i dolinu rijeke Arlanzón, pronađeni su arheološki dokazi o naseljenosti ovog područja u razdoblju neolitika, bakrenog doba, brončanog doba, te ranog željeznog doba.[1][2] Osnutkom grada u njegovom današnjem obliku smatra se 884. godina, a njegovim osnivačem grof Diego Rodríguez Porcelos. Do 930. godine, grad je postao prijestolnicom grofovije Kastilja koja je najprije postojala kao grofovija u vazalskom odnosu s Kraljevinom León, da bi zatim postala neovisna kraljevina. Do vladavine Katoličkih kraljeva Izabele I. Kastilijske i Ferdinanda II. Aragonskog u 15. stoljeću, Burgos je bio prijestolnica Kraljevine Kastilje i, s prekidima, prijestolnica čitave Kastiljske Krune.
Burgos posjeduje značajan zeleni pojas, te brojne znamenitosti, među kojima se ističu Katedrala Djevice Marije – spomenik gotičke arhitekture sa statusom UNESCO-ove Svjetske kulturne baštine koji je 2014. godine proširen na čitavu gradsku povijesnu jezgru, zatim samostan Santa María la Real de Las Huelgas, te kartuzijanski samostan Miraflores. Uz to, grad se nalazi na Putu Svetog Jakova koji i sam nosi status svjetske kulturne baštine, kao i samo 15 km udaljenosti od prapovijesnog arheološkog lokaliteta Atapuerca, također pod zaštitom UNESCO-a od 2000. godine. Najvažniji fosili pronađeni na ovom lokalitetu izloženi su u Muzeju evolucije čovjeka, otvorenom 13. srpnja 2010. godine u Burgosu.
Tijekom 20. stoljeća, grad je doživio snažan industrijski razvoj, ponajprije u sektorima automobilske i prehrambene industrije, potaknut stvaranjem razvojne zone za vrijeme vladavine Francisca Franca, te iskorištavanjem povoljnog zemljopisnog položaja koji je omogućio da Burgos postane važan komunikacijski čvor sjevera Španjolske, kako u nacionalnom, tako i u međunarodnom kontekstu.[3]
Od 2011. godine općinom upravlja gradonačelnik Javier Lacalle iz Pučke stranke. Viši Sud Pravde Kastilje i Leóna, te Jezični institut Kastilje i Leóna imaju svoje sjedište u Burgosu.
Burgos je domaćin različitim međunarodnim događajima, kao što je kongres društvnih mreža iRedes, te događajima nacionalnog karaktera kao što su ForoBurgos – višednevni forum posvećen gospodarstvu i poduzetništvu, te Modna revija Kastilje i Leóna. Burgos je također bio španjolska prijestolnica gastronomije za 2013. godinu.
Posljednjih godina, grad je uložio u različite razvojne projekte, kao što je dovršetak urbanističkog uređenja bulevara Ferrocarril koji prateći re-urbaniziranu trasu starih željezničkih koridora prolazi velikim dijelom grada u smjeru istok-zapad, te sa svojom duljinom od 12 km predstavlja jedna od najdužih avenija u Europi.
- ↑ L., Uríbarri Angulo, José. 1987. Primeros asentamientos humanos en la ciudad de Burgos / 1. El yacimiento arqueológico del Castillo y Cerro de San Miguel. - 1987. - 232 S. : Ill., Kt (španjolski). Burgos,. ISBN 8470092537CS1 održavanje: dodatna interpunkcija (link)
- ↑ Saiz, Marcos; Javier, F. La Sierra de Atapuerca y el Valle del Arlanzón. Patrones de asentamiento prehistóricos (španjolski). Editorial Dossoles. Burgos, Španjolska.
- ↑ Conectar Burgos con la red del AVE en 2015 es un objetivo irrenunciable. Diario de Burgos (španjolski). 2014