Cinabarit

Cinabarit
Općenito
Kategorija	Sulfidi
Kemijska formula	${\displaystyle {\ce {HgS}}}$, živin(II) sulfid
Identifikacija
Boja	Karmin crvena, prema smeđe-crvenoj i olovno-sivoj boji
Kristalni habitus	Romboedarski do tabelarni; zrnat do masivni i kao inkrustacija
Kristalni sustav	Šesterokutna kristalna rešetka
Sraslaci	Jednostavni sraslaci, ravnina sraslaca {0001}
Kalavost	Prizmatičan {1010}, savršen
Lom	Neravnomjeran do subkonsoidan
Mohsova tvrdoća	2 do 2,5
Indeks loma	nω = 2,905; nε = 3,256
Optička svojstva	Jednostran (+)
Dvolom	δ = 0,351
Ogreb	Ljubičastocrven
Gustoća	Izmjereno: 8,176; izračunato: 8,20
Prozirnost	Proziran u tankim komadima

Cinabarit ili rumenica (lat. cinnabari od grč. ϰıννάβαρı od arap. zinjafar) je heksagonski mineral crvene boje i najvažnija ruda žive, živin(II) sulfid, HgS. Nastaje u području ugaslih vulkana hidrotermalnim putem na prilično niskoj temperaturi; često je u zajednici s srebrom Ag, As₄S₄, piritom FeS₂, SB₂S₃, vapnencem CaCO₃, kremenom SiO₂. Veliki rudnici cinabarita nalaze se u Španjolskoj (Almadén), Kaliforniji (New Almaden, New Idria), Italiji (Monte Amiata, Toskana) i Idriji (Slovenija). Vrste cinabarita su:

• ciglena ruda, praškast cinabarit impregniran u dolomitu;
• čelična ruda, prilično čist cinabarit, čeličnosive boje od primjese bitumena;
• živina jetrena ruda, bituminozni glineni škriljevac s cinabaritom, jetrene boje;
• idrijalit, gust cinabarit s puno bitumena.^[1]

Vizualno je sličan realgaru, no tvrđi je i gušći. Cinabarit je najčešći i gospodarski najvažniji živin mineral, s masenim udjelom žive od gotovo 87%. Oba se oblika - masa i kristali - javljaju oko aktivnih vulkana i vrućih izvora. Vadi se od 7. stoljeća prije Krista, bila je izvor crnih i crvenih pigmenata i žive za zrcala. Danas se koristi za proizvodnju žive u kemijskoj industriji.

1. ↑ cinabarit ili rumenica. Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža