Cijanobakterije | |
---|---|
Oscillatoria sp | |
Sistematika | |
Domena: | Prokaryota |
Carstvo: | Eubacteria |
Podcarstvo: | Negibacteria Cavalier-Smith ex Cavalier-Smith, 2002 |
Divizija: | Cyanobacteria Stanier ex Cavalier-Smith, 2002 |
Razred: | Cyanophyceae Schaffner, 1909 |
redovi | |
*Beggiatoales
Za ostale porodice i rodove vidi tekst. | |
Baze podataka | |
Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria)[1] su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.
Cijanobakterije su najstarija grupa fotoautotrofnih organizama. Odlikuju se jednostavnom morfologijom i građom stanice. U bentosu žive kao jednostanični, kolonijalni ili višestanični oblici. Poznate su homocitne forme (građene od vegetativnih stanica) i heterocitne forme (uz vegetativne stanice prisutna i heterocista - krupnija stanica koje sadrže specifične tvari). Na površini trihoma (niti ili konca) mnogih cijanobakterija nalazi se sluzavi želatinozni omotač koji štiti alge od isušivanja, tako da one mogu živjeti i izvan vodene sredine na područjima koja su povremeno vlažna. Mnoge vrste žive na zidovima, stijenama, zemljištu, a veliki broj vrsta živi u slatkim vodama. Manji broj vrsta cijanobakterija živi u moru. U planktonu Jadrana su najčešće prisutne jednostanične cijanobakterije koje pripadaju pikoplanktonu, a razmnožavaju se diobom stanice. Kod kolonijalnih oblika način razmnožavanja je isti, ali nakon diobe ne dolazi do razdjeljivanja končastog tijela na fragmente.
Gotovo svi oblici imaju fotosintetske pigmente klorofil a i b, koji im daje modričasto-zelenu boju. Cijanobakterije su sveprisutne (nalazimo ih u moru, tlu, na vlažnim površinama, kori drveta; te u ekstremnim uvjetima: iznimno hladnom ili vrućem okolišu). U vodama koje su bogate organskim tvarima (manjim jezerima, barama) stvaraju guste prevlake što nazivamo cvjetanjem vode.
|journal=
(pomoć)