Dukljansko Kraljevstvo

Dukljansko Kraljevstvo Дукљанско Краљевство Kraljevstvo ← 10. stoljeće – 1186. → Zastava Grb Dukljansko Kraljevstvo na vrhuncu moći u vrijeme vladavine Bodina Glavni grad Prapratna, Skadar Religija kršćanstvo Vlada monarhija Povijest srednji vijek  - uspostavljeno 10. stoljeće  - Raška okupacija 1186. Danas dio Albanija Bosna i Hercegovina Crna Gora Hrvatska Kosovo Srbija

Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.

»Prva crnogorska država Duklja, država dukljanskih Slavena, nastala je na teritoriji na kojoj su u davna vremena živjela ilirska plemena, zatim formirane rimske provincije Gornja Dalmacija, Dioklija i Prevalitana (Prevalis), na koju se naslanja i čije teritorije, tradiciju i kulturu baštini današnja država Crna Gora.«

(B. Šekularac, Montenegrina^[1])

»U bizantskim izvorima XI vijeka Dukljani su iskazani kao zaseban etnos, jasno odvojen i od Hrvata i od Srba. (O etnogenezi Crnogoraca, 1980.)«

Prof. dr. Neven Budak navodi kako bizantski izvori ni susjedna slavenska plemena Dukljana (Neretvani, Zahumljani, Travunjani, Konavljani) ne ubrajaju u Srbe, a "u slučaju Duklje to je još jasnije".^[2]

Srpski povjesničar dr. Dragoslav Janković također navodi da je Duklja "najstarija crnogorska država".^[3]

Crnogorski povjesničar prava dr. Čedomir Bogićević piše da "moderna crnogorska država, sukcesor je historijski, pravni i kulturološki Duklje".^[4] Povjesničar crnogorske književnosti prof. dr Slobodan Kalezić navodi da je naslijeđe Duklje temelj crnogorske nacionalne kulture, uključujući i crnogorsku književnost.^[5]

Prof. dr. Slobodan Tomović piše kako npr. i Opštecrnogorski zbor "potječe iz dalekih vremena Dukljansko-zetskog perioda crnogorske povijesti".^[6] Na drugome mjestu, prof. Tomović piše: "Pleme ili savez plemena od koga su Crnogorci stvarno postali - Dukljani, kasnije Zećani u to vrijeme (9-12. st.) imaju isti politički i teritorijalni status kao Srbi i Hrvati".^[7]

I starije hrvatske kronike spominju državu Duklju kao zasebni entitet: "Prema tome prostirala se Duklja od Bara do Kotora uz more, a u unutrašnjosti do današnjih crnogorskih planina, koje su je odvajale od Srbije".^[8]

Podrobniji članak o temi: Crnogorska povijest

Pod dinastijom Vojislavljevića Duklja je doživjela uspon, ali i pad koncem 12. stoljeća.

1. ↑ Šekularac, Božidar. Dukljanska država i povelje dukljanskih vladara. Inačica izvorne stranice arhivirana 26. rujna 2022. Pristupljeno 14. veljače 2023.CS1 održavanje: bot: nepoznat status originalnog URL-a (link)
2. ↑ Neven Budak, Prva stoljeća Hrvatske, Zagreb 1994, str. 60
3. ↑ Dragoslav Janković, Istorija države i prava naroda Jugoslavije, 1980, str. 6
4. ↑ Čedomir Bogićević, "Crnogorski pravno istorijski rječnik", Podgorica, 2010, str. 137
5. ↑ Slobodan Kalezić, "Crnogorska književnost u književnoj kritici: Stara književnost", Nikšić, 1990, str. 34
6. ↑ Slobodan Tomović, "Enciklopedija Njegoš", I, Podgorica, 1999, str. 628
7. ↑ Slobodan Tomović, "Komentar Gorskog vijenca", Nikšić, 1986, str. 21
8. ↑ Poviest hrvatskih zemalja Bosne i Hercegovine: Od najstarijih vrimena do godine 1463, Zagreb, 1942, str. 180