Back Enkelados (maan) Afrikaans Enceladus (Mond) ALS Encelado (satelite) AN إنسيلادوس Arabic Enselad (peyk) Azerbaijani انسلادوس (قمر) AZB Энцелад (юлдаш) Bashkir Энцэлад (спадарожнік Сатурна) Byelorussian Енцелад (спътник) Bulgarian Enkelad (mjesec) BS
| Enkelad (Enceladus) | |
|---|---|
 Enkelad - Slika složena slika od dijelova skupljenih prilikom preleta letjelice Cassini-Huygens tokom 2004.-2005. (izvor: NASA) | |
| Otkriće | |
| Otkrio | William Herschel |
| Datum otkrića | 28. kolovoza 1789. |
| Privremena oznaka | Saturn II |
| Planet | Saturn |
| Grupa satelita | Unutarnji pravilni sateliti |
| Orbitalni elementi | |
| Ekscentricitet (e) | 0.0045[1] |
| Prosječna udaljenost | 238,020 km (xxxx AJ) |
| Orbitalni period (P) | 1.370218 d[1] |
| Inkl. prema ekvatoru planeta | 0.019° |
| Fizičke osobine | |
| Srednji promjer | 504.2 km (513×503×497 km)[2] |
| Površina | xxxx km² |
| Masa | 1.08·1020 kg[2] |
| Volumen | xxxx km³ |
| Gustoća | 1.61 g/cm³[2] |
| Gravitacija na površini | 0.113 m/s² (0.0115 g) |
| Brzina oslobađanja | 241 m/s |
| Period rotacije | sinkrona rotacija |
| Albedo | 0.99 |
| Prosječna površinska temperatura |
min: 32.9 K srednja: 75 K max: 145 K[3] |
| Atmosferski pritisak | U tragovima, prostorno varijabilan[4],[5]. Sastav: Vodena para 91%[6] Dusik 4%[5][6] Ugljik dioksid 3.2%[6] Metan 1.7%[6] |
| Nagib osi | 0° |
Enkelad ili Encelad (Enceladus[7]), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel. Ime je vjerojatno dobio po gigantu Enkeladu iz starogrčke mitologije. Ovaj satelit ima i drugo ime, Saturn II. Unutarnji pravilni satelit s promjerom od 498,9 km i ophodnim periodom od 1 dana, 8 sati, 53 minute i 7 sekundi. Ima masu od 8.6·1019 kg.
- ↑ a b Celestia Solar System Definition File Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. ožujka 2005. (Wayback Machine). Retrieved March 22, 2006.
- ↑ a b c C. C. Porco et al., Science 311, 1393 (2006).
- ↑ J. R. Spencer et al., Science 311, 1401 (2006).
- ↑ M. K. Dougherty et al., Science 311, 1406 (2006).
- ↑ a b C. J. Hansen et al., Science 311, 1422 (2006).
- ↑ a b c d J. H. Waite et al., Science 311, 1419 (2006).
- ↑ Jure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000., ISBN 953-6036-64-9, ISBN 978-953-0-40009-2, str. 245.